Bes je izvor energije i neophodno je pretvoriti ga u zdravu životnu energiju. Osećanja treba uvek podeliti sa nekim i treba zbijati šale na temu besa svakog pojedinca, jer kada čovek počne da se smeje, prolazi i bes. Izneverena očekivanja stvaraju ljutnju, a kada je čovek besan, on izbacuje hormone stresa koji ga čine agresivnim. Činjenice o besu koje valja zapamtiti: Šta je bes? Bes nije: Šta su ciljevi besa i agresivnog ponašanja? Pojedini ljudi ispoljavaju svoj bes na prepoznatljiv način – svađom sa supružnikom ili vikanjem na kolege – drugi prikrivaju svoja negativna osećanja. Međutim, i kamufliran bes može… >> "Kontrola besa"
Anksioznost je osećanje koje svi osećamo s vremena na vreme, ali koje nam je često teško da razumemo. Javlja se kao osećanje neodređene strepnje i slutnje. Plašimo se nečega, ali ne možemo da odredimo tačno čega. Ako na vreme ne odreagujemo i ako ovo osećanje postane češće i intenzivnije vremenom može dovesti do toga da osoba razvije i anksiozni poremećaj, kao i napade panike. Iza ove vrste straha krije se ustvari strah od života. Osoba se plaši da su izazovi koje pred nju postavlja život previsoki, da neće uspeti da se izbori sa nadolazećim problemima. O sebi može da misli… >> "Strah od života"
Trideseta godina danas predstavlja neku vrstu prekretnice. Od mladih, a posebno od mladih žena, se očekuje da do tridesete završe fakultet, nađu posao, grade karijeru i da, uz sve to stupe u brak i zasnuju porodicu. Ako sve to postignu okolina će smatrati da su uspešne i na različite načine će im taj uspeh biti priznat. Međutim, šta se desi kada stvari ne idu onako kako je planirano? Ako imate trideset a još niste završile fakultet? Ili ste završile fakultet ali ne možete naći posao? Ili ste našli posao koji nimalo ne ispunjava Vaše profesionalne ambicije? Ili ste postigli ono… >> "Depresija u tridesetima"
Postoji značajna razlika između zdravih osećanja i psiholoških poremećaja. Ono što je zbunjujuće je to da često osećanje i poremećaj imaju sličan naziv, pa je laicima teško prepoznati da li se radi o prolaznom stanju ili o ozbiljnom problemu. Jedan od problema je u tome što se u govoru ustalilo da se određena osećanja imenuju nazivima poremećaja. Tako se često čuje da neko ko je tužan kaže za sebe da je depresivan, osoba koja se jako razljuti često će biti okarakterisana kao histerična i tako dalje. Poseban problem čini osećanje anksioznosti i anksiozni poremećaj. Anksioznost je osećanje koje doživljavamo onda… >> "Anksioznost – osećanje ili poremećaj"
Iako su brojni i veoma različiti razlozi zbog kojih se ljudi odlučuju na psihoterapiju, postoji nešto što im je zajedničko. Patnja. Ljudi pate na različite načine i zbog različitih iskustava, ali je upravo iskustvo bola i patnje ono što navodi ljude da preispitaju i promene dosadašnji način razmišljanja i ponašanja. Nesklad između onoga što želimo i onoga što trenutno imamo često je uzrok unutrašnjeg bola i patnje. Osim toga, ako primetimo da želimo i možemo mnogo više a ostvarujemo malo, to takođe može voditi u produbljivanje osećanja patnje. Karl Jung je rekao : “Neuroza je uvek zamena za legitimnu patnju.“… >> "Razlog broj 1 zbog kojeg ljudi dolaze na psihoterapiju"
Psihoterapija je proces tokom kojeg psihoterapeut i klijent zajedno rade na uklanjanju problema koje klijent ima na misaonom, osećajnom i nivou ponašanja. Danas postoji mnogo vrsta psihoterpijskih škola i pravaca, veliki broj ljudi se bavi psihoterapijom, a često ljudi kojima je pomoć potrebna ne znaju da li treba da se obrate i kome. Da bi psihoterapija mogla da se uspešno izvodi potrebno je da budu ispunjeni neki preduslovi. Pre svega, potrebno je da je osoba koja ide na psihoterapiju svesna da ima problem i da je taj problem psihicke prirode. Drugo, važno je da osoba želi da reši problem koji… >> "Da li mi treba psihoterapija?"
Na koji način su emocije povezane sa našim telesnim zdravljem? Svaka emocija ima svoj fiziološki (telesni), kognitivni (misaoni) i doživljajni aspekt. Kad kažemo da nešto osećamo, uglavnom se to odnosi na poslednji, doživljajni aspekt emocije. Međutim, ljudi koji su tokom vaspitanja dobili poruku da neko osećanje nije adekvatno i da je pogrešno nastoje, čak i kada odrastu, da to osećanje izbegavaju. Oni nastoje da te emocije ne osećaju i u ovom slučaju govorimo o potiskivanju osećanja. Ukoliko je nekome ljutnja bila zabranjeno osećanje, ta osoba će u situaciji koja izaziva ljutnju reagovati neuobičajeno. Vrlo verovatno će se ponašati nezainteresovano ili… >> "Muškarci, telo i osećanja"
U prazničnim danima ljudi nekako spontano ulaze u proces uzlazne putanje unutrašnjih stanja, koja su dosta povezana sa spoljašnjom užurbanošću, i događajima koji uključuju slavlja, a što podrazumeva neku vrstu posebnosti. Ipak, taj unutrašnji stav pred predstojećim događajima nas stavlja u poziciju iščekivanja “toga nečega” što bi trebao da obogati naš svet. Pitanje životne radosti jeste nešto što nas upotpunjuje i čime možemo meriti kvalitet života. Sastavni deo radosnog stava jeste zadovoljstvo, a ono je obično u vezi neke naše ispunjene želje. Ono može voditi u smirenost ili uzbuđenje u zavisnosti kako osoba reaguje na svoje ispunjenje želje. Dok je… >> "Na koje sve načine možete sebe da oraspoložite"
Svi oni koji su bar nekad u životu osetili svu gorčinu osećanja usamljenosti znaju koliko je ono uznemiravajuće iskustvo. Ako pitamo ljude koji su usamljeni da nam opišu šta zapravo doživljavaju – čujemo da imaju osećaj praznine, da se osećaju kao da nikome ili nigde ne pripadaju. Kao da su sami na ovome svetu. Žele kontakt sa drugim ljudima, povezanost, ljubav i bliskost, a ne mogu da ih ostvare. Kvalitet našeg života je u velikoj meri određen kvalitetom interakcije sa drugim ljudima, pa tako ukoliko ne zadovoljavamo neke od osnovnih ljudskih potreba – potrebu za pripadanjem, razumevanjem, toplinom – imamo… >> "Usamljenost vs samoća"
Depresija je u današnje vreme prisutnija nego ikada. Svet funkcioniše tako da su mnogi ljudi izloženi povećanom stresu, brzim promenama, mnogi su iskusili gubitak posla i strah za sopstvenu egzistenciju tako da se može reći da je ona očekivana reakcija na date okolnosti. Ne može se reći da su svi ljudi iskusili pravu kliničku depresiju i imali potrebu za lekovima da bi povratili svoju funkcionalnost, ali da je većina prošla kroz depresivnu epizodu, može se s pravom zaključiti. Adolescentna kriza često je propraćena depresivnom epizodom kada se iz dečijeg sveta prelazi u svet odraslih. I uopšte, sve druge životne faze,… >> "Da li smo svi nekada depresivni?"
Reč depresija je veoma ustaljena u govoru, tako da se ponekad misli na pravu depresiju, a ponekad na period neraspoloženja i tugovanja. Da bismo napravili razliku, potrebno je naznačiti da je depresija jedno ozbiljnije psihičko stanje od tugovanja i zapravo predstavlja poremećaj. Kao poremećaj, ona ima svoje simptome poput gubitka volje, koncentracije, telesnih problema, problema sa ishranom i spavanjem. Međutim, svi ovi simptomi mogu se pojaviti i kod tugovanja. Tugovanje obično ima svoj okidač, uzročno- posledičnu vezu. Ono je normalna reakcija na životni događaj, prolazno je, te osoba nastavlja sa svojim životnim aktivnostima sasvim normalno, ulazeći u svoj ciklus raspoloženja… >> "Koje su razlike između tugovanja i depresije?"