Nekim ljudima je neugodno da se otvore psihoterapeutu licem u lice i lakše im je da to učine uz anonimnost, koju online savetovanje pruža. Kod dopisnog savetovanja i klijent i savetnik mogu da pišu i odgovaraju na poruke onda kada to njima najviše odgovara što, takođe, nije zanemariva činjenica imajući u vidu današnji dinamičan način života. Šta je dopisno savetovanje? Dopisno savetovanje je forma savetovanja ili psihoterapije putem pisanih poruka. Koje su prednosti dopisnog savetovanja? Za razliku od online psihoterapije ili savetovanja, prilikom kojih se razgovor odvija uživo, u zakazanom terminu, kod dopisnog savetovanja ne postoje tačno utvrđeni termini za komunikaciju sa savetnikom ili… >> "Dopisno savetovanje"
Sve češće možete čuti od nekoga da vam kaže da je depresivan-na. Među laicima, depresija označava privremeno razdoblje sniženog nivoa raspoloženja nakon loše provedenog dana ili jednostavno neraspoloženje. Prema medicinskom rečniku, depresija je ozbiljna bolest koja uzrokuje smetnje pamćenja i ostalih kognitivnih funkcija, sniženo raspoloženje, telesne promene i promene ponašanja. Utiče na vaše osećaje, način razmišljanja i ponašanja, seksualni život i spavanje. Mnogim ljudima, uključujući one koji su bolovali od depresije, te prijatelje i članove porodice obolelog, su poznate dalekosežne posledice depresije. Depresija je jedan od najčešćih medicinskih problema u svetu. U nekom trenutku života, jedna od četiri osobe osetiće… >> "Depresija"
Bulimija (takozvana „volovska glad“) je poremećaj ishrane koji se najčešće javlja u adolescenciji. Pored anoreksije, predstavlja najčešći poremećaj ishrane. Dijagnozu bulimije konstituišu sledeći smiptomi: Dijagnoza bulimije se postavlja ako postoje najmanje dve bulimične epizode nedeljno u trajanju od tri meseca. Sumirajući rezultate različitih istraživanja uviđamo velike razlike u shvatanju učestalosti ovog poremećaja. Prevalencija bulimije se kreće od oko 0.1-1.4% kod pripadnika muškog do 0.3-9.4% kod pripadnica ženskog pola. Dakle, problem je neuporedivo češći kod žena, a kao što vidimo, prema nekim statistikama, zabrinjavajuće učestao. Prema zvaničnim podacima iz 2005 . godine, Gelder, Mayou and Geddes nas izveštavaju da se bulimija… >> "Bulimija – tehnike samopomoći"
Da li je bolje prihvatati ili poštovati sebe? Da li su ta dva stava međusobno oprečna? Najzad, da li je zaista bitno baviti se rečima ili to ukazuje na sitničavost psihologa i psihoterapeuta? Neretko čujem da se neke stvari, ideje, pojmovi i situacije podrazumevaju. Uglavnom nisam zadovoljna idejom da se toliko dobro s nekim razumem da ne moramo popričati o čemu se zapravo radi. Jezik i govor nam i služe da bismo poboljšali međusobno razumevanje i saodnošenje. S druge strane, ima pojmova koji su naizgled slični, međutim, ukoliko su nedovoljno objašnjeni mogu stvarati konfuziju. Možda je najmanje bitno što Vas… >> "Samoprihvatanje nasuprot samopoštovanju"
Ljudi s patološkim narcizmom ne uspevaju zauvek da održe sliku o vlastitoj grandioznosti i svemoći. Narcisima je potrebna publika i stalno divljenje. Kako se radi o osobama koje su nestabilno formirane u samom startu, nemaju čvrst identitet, niti mogućnost dubokih doživljaja i osećanja, nije teško zamisliti njihovo slamanje. Stručnim jezikom, ta vrsta slamanja se se zove dekompenzacija. Šta to zapravo znači? Osobe s narcističkim poremećajem ličnosti imaju izvesne osobine, po kojima se razlikuju od drugih ljudi. Među te osobine spada stalna potreba za prisustvom drugih koji će ih veličati, podržavati i, u krajnjem slučaju, tolerisati njihovu grubost i nemar. Narcisi… >> "Pesimizam – narcistička depresija"
Trideseta godina danas predstavlja neku vrstu prekretnice. Od mladih, a posebno od mladih žena, se očekuje da do tridesete završe fakultet, nađu posao, grade karijeru i da, uz sve to stupe u brak i zasnuju porodicu. Ako sve to postignu okolina će smatrati da su uspešne i na različite načine će im taj uspeh biti priznat. Međutim, šta se desi kada stvari ne idu onako kako je planirano? Ako imate trideset a još niste završile fakultet? Ili ste završile fakultet ali ne možete naći posao? Ili ste našli posao koji nimalo ne ispunjava Vaše profesionalne ambicije? Ili ste postigli ono… >> "Depresija u tridesetima"
Rođenje deteta predstavlja jedan od najvažnijih trenutaka u životu svake žene, a majčinstvo najveću radost, kao i najveći izazov. Kako se definiše postporođajna depresija, i koji su moguci “okidači”, da li uopšte postoje? Postporođajna depresija je oblik depresivnog poremećaja koji ima sve simptome klasičnog depresivnog poremećaja, sa tom razlikom što je u ovom slučaju okidač za pojavu depresije porođaj. Postporođajna depresija postoji, podaci pokazuju da se javlja kod 10 posto žena, ali je opravdano za pretpostaviti da je procenat mnogo veći, jer mnogo puta poremećaj ostane neprepoznat. Da li može da bude nasledna? Postoji mogućnost nasleđene predispozicije za depresivno reagovanje, ali nije… >> "Postporođajna depresija"
Iako je često prva asocijacija na praznike osećanje radosti i uzbuđenja, kao i okupljanje porodice, za mnoge ljude praznici predstavljaju izvor sete, tuge, a u nekim slučajevima i pravih depresivnih stanja. Praznična depresija je jedno od reaktivnih depresivnih stanja. Upravo praznici postaju okidač za pojavu depresije i neraspoloženja. Najčešći razlozi za pojavu depresivnog raspoloženja tokom praznika su: osećanje usamljenosti, prisećanje praznika u prošlosti tokom kojih se desilo nešto loše, nostalgija ukoliko osoba nije tamo gde bi želela da bude, nemogućnost organizovanja praznika onako kako osobi odgovara i provođenje praznika u okruženju u kojem osoba ne želi da se nalazi. Osećanje… >> "Praznična depresija"
Depresija je u današnje vreme prisutnija nego ikada. Svet funkcioniše tako da su mnogi ljudi izloženi povećanom stresu, brzim promenama, mnogi su iskusili gubitak posla i strah za sopstvenu egzistenciju tako da se može reći da je ona očekivana reakcija na date okolnosti. Ne može se reći da su svi ljudi iskusili pravu kliničku depresiju i imali potrebu za lekovima da bi povratili svoju funkcionalnost, ali da je većina prošla kroz depresivnu epizodu, može se s pravom zaključiti. Adolescentna kriza često je propraćena depresivnom epizodom kada se iz dečijeg sveta prelazi u svet odraslih. I uopšte, sve druge životne faze,… >> "Da li smo svi nekada depresivni?"
Reč depresija je veoma ustaljena u govoru, tako da se ponekad misli na pravu depresiju, a ponekad na period neraspoloženja i tugovanja. Da bismo napravili razliku, potrebno je naznačiti da je depresija jedno ozbiljnije psihičko stanje od tugovanja i zapravo predstavlja poremećaj. Kao poremećaj, ona ima svoje simptome poput gubitka volje, koncentracije, telesnih problema, problema sa ishranom i spavanjem. Međutim, svi ovi simptomi mogu se pojaviti i kod tugovanja. Tugovanje obično ima svoj okidač, uzročno- posledičnu vezu. Ono je normalna reakcija na životni događaj, prolazno je, te osoba nastavlja sa svojim životnim aktivnostima sasvim normalno, ulazeći u svoj ciklus raspoloženja… >> "Koje su razlike između tugovanja i depresije?"
Ljudi nisu uznemireni stvarima po sebi, već svojim pogledom na njih. – Epiktetus Ovu misao grčkog filozofa u praksi je primećivao Aron Bek, američki psihijatar. Kroz rad sa svojim depresivnim pacijentima, proučavajući kognitivni (misaoni) sadržaj koji su iznosili, izgradio je novi vid terapije – kognitivnu terapiju. Jedna od njenih osnovnih pretpostavki jeste da su emocije koje doživljavamo posledica naše misaone reakcije na neki unutrašnji ili spoljašnji događaj. To znači da između događaja koji nas uznemirava (npr. petak je veče, a niko nas ne zove u izlazak) i emocionalne rekacije – npr. očajanja koje osećamo tim povodom, postoji još jedna stanica –… >> "Kako donosimo netačne zaključke koji nas povređuju?"
Kozavisnost ili zavisnost od odnosa je noviji koncept pa je korisno da prvo kažemo o čemu je zapravo reč. Relativno često će vam se prijatelji požaliti na depresivno raspoloženje, anksioznost, izloženost stresu, prepoznaćete da neko u vašoj okolini možda ima problem sa zavisnosti od alkohola, kocke, rada, posumnjaćete da neko koga poznajete ima problem ili poremećaj ishrane. Retko će vam neko reći da je kozavisnik. Kozavisnik je osoba koja dopušta da ponašanje druge osobe utiče na nju i opsednuta je kontrolom ponašanja te osobe. U pitanju je progresivan proces reagovanja na drugu osobu i njeno ponašanje na koje se vremenom… >> "Ko-zavisnost ili zavisnost od odnosa"
Kao tinejdžerki dešavalo mi se da u stanjima velike emotivne uznemirenosti počnem da se gušim. Iznenada bih osetila kako mi nedostaje kiseonika i pokušavala bih da ga zevanjem i „gutanjem“ vazduha nadoknadim. Osećala sam se – a verovatno i izgledala – kao riba na suvom. Godinama kasnije, saznaću da se ono što mi se tada dešavalo zove hiperventilacija i da mi zapravo nije nedostajalo kiseonika već ugljen dioksida. Moje netipično hiperventiliranje bilo je jedna tipična manifestacija paničnog napada. U vreme kada sam doživljavala panične napade, nisam imala ni ideju zašto mi se sve to dešava. Bila sam ipak dovoljno svesna,… >> "Šta nam poručuju panični napadi?"
Nostalgija se najčešće povezuje s osećajem tuge koji se javlja kada smo daleko od kuće, u novom i nepoznatom okruženju. >> "Nostalgija za domom"
Koje su razlike između anksioznosti i depresije?
Depresija je poremećaj raspoloženja, dok je anksioznost stanje osećanja napetosti i nelagodnosti. Anksioznost osećanje mučnog i neugodnog isčekivanja, strepnje i neizvesnosti. Uz anksioznost javlja se psihomotorni nemir i unutrašnji nemir. Anksiozna osoba ima osećaj da će joj se desiti nešto „strašno“, da će izgubiti kontrolu nad sobom. Anksioznost nije vezana za konkretnu osobu ili objekat, ona je slobodno lebdeći strah, strah od gubitka kontrole. Anksiozna osoba je stalno u stanju pripravnosti, konstantno napeta. Kod anksioznih osoba često se javljaju panični napadi, koji su rezultat nagomilanih stresova. Depresija sa druge strane je konstantno osećanje tuge, beznadežnosti i bezvoljnosti. Depresivne osobe često… >> "Koje su razlike između anksioznosti i depresije?"
Fobije su svakodnevna pojava, i osim toga što se reč fobija kolokvijalno upotrebljava kao odbrambena zamenica za strah, često se pogrešno razume. Ljudi pod fobijama podrazumevaju svaki strah, i ujedno svako osećanje koje podrazumeva zebnju i odbojnost, pa često možemo čuti da neko, pored toga što ima fobiju od paukova, zmija ili visine, ima i „fobiju“ od ljubavi, samoće ili vezivanja. Ovo je važno razgraničiti fobije od anksioznosti ili lebdećeg straha, i od duboko potisnutih strahova koji imaju potpuno drugačije poreklo nastanka. No, da krenemo od samog početka. Šta su fobije i kako nastaju? Fobija je neosnovan ili iracionalan strah… >> "Fobije"