Porođaj je jedan od najintenzivnijih trenutaka u životu žene – fizički, emocionalno i psihološki. Način na koji dolazimo na svet ostavlja trag i na majku i na bebu. Ipak, o tome retko govorimo. Umesto da se pitamo kako smo se u tom iskustvu osećale, često čujemo rečenicu: Bitno je da je sve prošlo. I samo društvo utišava prirodnu potrebu žene da podeli svoja osećanja o porođaju, održavajući mit o lakoći majčinstva. Porođaj se često prikazuje kao jedinstven i veličanstven trenutak, ali on može biti i složen, nepredvidiv i, za mnoge žene, duboko izazovan. Dok se prilagođavamo transformaciji u majčinstvo, paralelno… >> "Telo pamti: Kako iskustvo porođaja oblikuje majku i bebu"
Anksioznost je osećanje koje svi osećamo s vremena na vreme, ali koje nam je često teško da razumemo. Javlja se kao osećanje neodređene strepnje i slutnje. Plašimo se nečega, ali ne možemo da odredimo tačno čega. Ako na vreme ne odreagujemo i ako ovo osećanje postane češće i intenzivnije vremenom može dovesti do toga da osoba razvije i anksiozni poremećaj, kao i napade panike. Iza ove vrste straha krije se ustvari strah od života. Osoba se plaši da su izazovi koje pred nju postavlja život previsoki, da neće uspeti da se izbori sa nadolazećim problemima. O sebi može da misli… >> "Strah od života"
Psihoterapija je proces tokom kojeg psihoterapeut i klijent zajedno rade na uklanjanju problema koje klijent ima na misaonom, osećajnom i nivou ponašanja. Danas postoji mnogo vrsta psihoterpijskih škola i pravaca, veliki broj ljudi se bavi psihoterapijom, a često ljudi kojima je pomoć potrebna ne znaju da li treba da se obrate i kome. Da bi psihoterapija mogla da se uspešno izvodi potrebno je da budu ispunjeni neki preduslovi. Pre svega, potrebno je da je osoba koja ide na psihoterapiju svesna da ima problem i da je taj problem psihicke prirode. Drugo, važno je da osoba želi da reši problem koji… >> "Da li mi treba psihoterapija?"
Napad panike je snažna iznenadna teskoba koju karakteriše mešavina telesnih i psihičkih simptoma. Izaziva ih iznenadna navala hormona adrenalina kad se čovek oseti nečim ugrožen. Sledi reakcija po principu “napadni ili beži” – organizam želi pobeć ili se suprostaviti onom što ga ugrožava. Zbog adrenalina, u panici se ubrzava rad srca, osoba ne može da dodje do daha, slabije vidi, dlanovi joj se znoje, telo drhti, javlja se mučnina i vrtoglavica i navala krvi u lice. Ljudi često pomisle da će se onesvestiti, doziveti srčani udar, “poludeti” ili umreti. Simptomi se stišaju već za nekoliko minuta, ali se napadi mogu ponoviti… >> "Napadi panike"
Rođenje deteta predstavlja jedan od najvažnijih trenutaka u životu svake žene, a majčinstvo najveću radost, kao i najveći izazov. Kako se definiše postporođajna depresija, i koji su moguci “okidači”, da li uopšte postoje? Postporođajna depresija je oblik depresivnog poremećaja koji ima sve simptome klasičnog depresivnog poremećaja, sa tom razlikom što je u ovom slučaju okidač za pojavu depresije porođaj. Postporođajna depresija postoji, podaci pokazuju da se javlja kod 10 posto žena, ali je opravdano za pretpostaviti da je procenat mnogo veći, jer mnogo puta poremećaj ostane neprepoznat. Da li može da bude nasledna? Postoji mogućnost nasleđene predispozicije za depresivno reagovanje, ali nije… >> "Postporođajna depresija"
Na koji način su emocije povezane sa našim telesnim zdravljem? Svaka emocija ima svoj fiziološki (telesni), kognitivni (misaoni) i doživljajni aspekt. Kad kažemo da nešto osećamo, uglavnom se to odnosi na poslednji, doživljajni aspekt emocije. Međutim, ljudi koji su tokom vaspitanja dobili poruku da neko osećanje nije adekvatno i da je pogrešno nastoje, čak i kada odrastu, da to osećanje izbegavaju. Oni nastoje da te emocije ne osećaju i u ovom slučaju govorimo o potiskivanju osećanja. Ukoliko je nekome ljutnja bila zabranjeno osećanje, ta osoba će u situaciji koja izaziva ljutnju reagovati neuobičajeno. Vrlo verovatno će se ponašati nezainteresovano ili… >> "Muškarci, telo i osećanja"
Kada je vreme za razlaz?
Odgovor na ovo pitanje čini se težak i komplikovan, zavisi od odnosa, od ličnosti partnera, od toga koliko dugo veza traje itd. Možemo se baviti pojedinostima veze ali ono što ostaje jeste da se osoba koja i razmišlja o raskidu i razilaženju duboko zamisli i oslušne svoja osećanja. Evo kako neke izreke kažu: „Ljubav radije umre nego da životari.” „Ni haljinu ne valja krpiti, a kamoli ljubav. Bolje je otići.“ Svaka veza ima svoje uspone i padove, veze su ciklus i postoje prepreke koje, ukoliko se prevaziđu zajedničkim snagama, vode ka harmoničnom i zdravom odnosu. Ovakvi periodi se prevazilaze uz… >> "Kada je vreme za razlaz?"
Šta su najveći srpski strahovi
Sa kojim strahovima se sve susreću građani Srbije? Građani Srbije se ne razlikuju po tome od čega se boje od ljudi koji žive u sličnim uslovima i sličnim društvima. Sva osećanja, pa i strahovi, zavise od toga šta je osobi važno. A većini nas je važna egzistencija, zdravlje, porodica, odnosi sa drugim ljudima. Naravno, za svaku osobu postoje još neke dodatne specifične stvari koje su baš toj osobi jako važne. Kada procenimo da je neka od ovih naših vrednosti ugrožena, osetićemo neko neprijatno osećanje. Da li će to biti strah, ljutnja ili tuga, zavisi od procene da li smo mi… >> "Šta su najveći srpski strahovi"
Kao prvo koliko je bitno dobro vaspitanje za društveni život deteta na duge staze? Dobro vaspitanje je od ključnog značaja za budućnost deteta. Ono što dete „ponese iz kuće”, bilo da su to pozitivne ili negativne poruke, vaspitanje i navike, mnogo više određuje kako će se ono snaći u životu, nego njegov genetski dat temperament i potencijal. To ne znači da od deteta koje se rodilo sa, na primer, mentalnom insuficijencijom možete napraviti „vunderkinda”, ali znači da od svakog deteta koje se rodilo barem prosečno možete napraviti osobu koja će se dobro snalaziti u ljudskom društvu. Mudar roditelj će dobro… >> "Vaspitanje i društveni život dece"
O hipohondriji se najčešće misli kao o stanju prevelikog straha od bolesti, koje nije dovoljno važno da bismo se njime ozbiljnije bavili. Koliko je hipohondrija zaista ozbiljna i u kojoj meri može da utiče na život pojedinca? Da li je ona samo u glavi ili može da daje i neke konkretne tegobe kod čoveka? – Pod hipohondrijom se podrazumeva preterana preokupiranost telesnim simptomima, zdravljem i bolestima a zbog patološkog straha da je osoba obolela od neke ozbiljne bolesti. Za hipohondriju se znalo još u antičkoj Grčkoj, a u termin se u medicinskoj praksi koristi od 16 – 17. veka. Ona… >> "Hipohondrija"
Kao tinejdžerki dešavalo mi se da u stanjima velike emotivne uznemirenosti počnem da se gušim. Iznenada bih osetila kako mi nedostaje kiseonika i pokušavala bih da ga zevanjem i „gutanjem“ vazduha nadoknadim. Osećala sam se – a verovatno i izgledala – kao riba na suvom. Godinama kasnije, saznaću da se ono što mi se tada dešavalo zove hiperventilacija i da mi zapravo nije nedostajalo kiseonika već ugljen dioksida. Moje netipično hiperventiliranje bilo je jedna tipična manifestacija paničnog napada. U vreme kada sam doživljavala panične napade, nisam imala ni ideju zašto mi se sve to dešava. Bila sam ipak dovoljno svesna,… >> "Šta nam poručuju panični napadi?"
Model emocionalnog vezivanja utiče na to kako svako od nas reaguje na svoje potrebe i na koji način ih ispunjava. Kada postoji siguran obrazac vezivanja, osoba je samopouzdana, prisebna i sposobna da lako komuniciraju sa drugima, zadovoljavajući svoje i tuđe potrebe. Međutim, u slučaju preokupiranog ili izbegavajućeg stila emocionalnog vezivanja, kada osoba izabere partnera koji se uklapa u taj neprilagođeni šablon, on ili ona će najverovatnije izabrati nekoga ko ih neće moći učiniti usrećnim. >> "Kako vaš stil emocionalnog vezivanja utiče na vašu vezu"
Projektovanje prethodne veze na sadašnju je kao preživljavanje sna koji smo imali sinoć, ali u svetlu današnjeg dana. Prošlost više nije aktuelna, ali naša sećanja i iskustva iz prethodne veze mogu da se vrate i progone nas. Iako svi mi intelektualno znamo da to nije dobro niti za nas niti za našeg partnera, mnogima od nas se to dešava češće nego što bismo to želeli. >> "Ne dozvolite da vaše prethodne veze utiču na sadašnju"
Fobije su svakodnevna pojava, i osim toga što se reč fobija kolokvijalno upotrebljava kao odbrambena zamenica za strah, često se pogrešno razume. Ljudi pod fobijama podrazumevaju svaki strah, i ujedno svako osećanje koje podrazumeva zebnju i odbojnost, pa često možemo čuti da neko, pored toga što ima fobiju od paukova, zmija ili visine, ima i „fobiju“ od ljubavi, samoće ili vezivanja. Ovo je važno razgraničiti fobije od anksioznosti ili lebdećeg straha, i od duboko potisnutih strahova koji imaju potpuno drugačije poreklo nastanka. No, da krenemo od samog početka. Šta su fobije i kako nastaju? Fobija je neosnovan ili iracionalan strah… >> "Fobije"
Anoreksija je poremećaj koji najčešće pogađa devojke u periodu puberteta i adolescencije, ali ne samo njih. Ovaj poremećaj se prepoznaje po samonametnutoj i rigoroznoj dijeti do izgladnjivanja sa ciljem osobe da izgleda lepo. Pri tome su kriterijumi onoga šta je lepo značajno poremećeni. Osoba koja ima problem sa anoreksijom veruje da se zdravo hrani i da primereno vežba, međutim, umesto da te aktivnosti dovedu do opšteg poboljšanja zdravlja, one zapravo dovode do fizičkog propadanja, a u težim slučajevima i do smrti. S obzirom da devojke često poistovećuju lepotu i mršavost, kao i da žele da budu lepe i privlačne, neke… >> "Anoreksija"