Verovatno vam se nekad dogodilo da lekar vama ili vama bliskoj osobi za neko oboljenje koje trenutno imate kaže da je to „na nervnoj bazi“. Posle toga, čak i ako tražite objašnjenje, verovatno ga ne dobijete i napustite ordinaciju sa slutnjom da ima još nešto što ima veze sa vašim svakodnevnim životom, sa mislima, osećanjima i ponašanjem, ali ne možete da odredite šta. I ne znate šta dalje, jer je u većini slučajeva, jedini savet koji ste dobili bio „nemojte da se nervirate“. Šta vam lekar nije rekao? Izraz „bolest na nervnoj bazi“ se upotrebljava kako bi se označile bolesti… >> "Psihosomatske bolesti"
Psihoterapija je proces tokom kojeg psihoterapeut i klijent zajedno rade na uklanjanju problema koje klijent ima na misaonom, osećajnom i nivou ponašanja. Danas postoji mnogo vrsta psihoterpijskih škola i pravaca, veliki broj ljudi se bavi psihoterapijom, a često ljudi kojima je pomoć potrebna ne znaju da li treba da se obrate i kome. Da bi psihoterapija mogla da se uspešno izvodi potrebno je da budu ispunjeni neki preduslovi. Pre svega, potrebno je da je osoba koja ide na psihoterapiju svesna da ima problem i da je taj problem psihicke prirode. Drugo, važno je da osoba želi da reši problem koji… >> "Da li mi treba psihoterapija?"
Uveliko je poznato da su misli i telo neraskidivo povezani. Misli utiču na dobar osećaj u telu i zaslužne su za dobro zdravlje i skladan život. Misli su ogledalo našeg odnosa sa sobom i spoljašnjim svetom i na osnovu njih mi donosimo odluke, koje utiču na naš život, zdravlje i blagostanje. Sve više istraživanja idu u prilog tome da mnoga fizička oboljenja jesu posledica pređašnjih misli i emocija, i ta se grana u medicini zove psihosomatika. Najčešća greška osoba koje započinju neki program mršavljenja jeste emocionalni pritisak, koji sami sebi stvaraju raznoraznim destruktivnim mislima. To su misli poput ovih: “Ja… >> "Kako misli utiču na mršavljenje?"
Koje su razlike između anksioznosti i depresije?
Depresija je poremećaj raspoloženja, dok je anksioznost stanje osećanja napetosti i nelagodnosti. Anksioznost osećanje mučnog i neugodnog isčekivanja, strepnje i neizvesnosti. Uz anksioznost javlja se psihomotorni nemir i unutrašnji nemir. Anksiozna osoba ima osećaj da će joj se desiti nešto „strašno“, da će izgubiti kontrolu nad sobom. Anksioznost nije vezana za konkretnu osobu ili objekat, ona je slobodno lebdeći strah, strah od gubitka kontrole. Anksiozna osoba je stalno u stanju pripravnosti, konstantno napeta. Kod anksioznih osoba često se javljaju panični napadi, koji su rezultat nagomilanih stresova. Depresija sa druge strane je konstantno osećanje tuge, beznadežnosti i bezvoljnosti. Depresivne osobe često… >> "Koje su razlike između anksioznosti i depresije?"
Stres se uglavnom pominje kao nešto što je nužno negativno i loše, a samim tim nezdravo i nepoželjno. Međutim, većina nas zaboravlja da stres zapravo može biti pokretač. Još prvi istraživači stresa koji su proučavali njegove fiziološke pokazatelje su uočili da je stres izazvan svakom situacijom koja zahteva neko novo prilagođavanje. Kratkotrajan stres koji dovodi do ubrzanja pulsa, disanja, povećanja krvnog pritiska i drugih fizioloških efekata zapravo ima cilj da organizam pripremi pojačani fizički napor (“bori se ili beži” reakcija). Kratkotrajan stres može poboljšati koncentraciju, sposobnost učenja, memorisanje i razne druge performanse. Odnosno, psihološki pritisak tada postaje pokretač. Ako su… >> "Stres"