GAP pripada grupi anksioznih poremećaja i prema definiciji (DSM-V-TR, 2022) on obuhvata izraženu anksioznost i brigu u vezi sa različitim događajima ili aktivnostima, koju osoba doživljava tokom većine dana u šestomesečnom periodu. Osobi je teško da kontroliše ovu brigu i ona ima barem tri (ili više) od navedenih simptoma: uznemirenost, teskobu ili osećaj da je „na ivici“, lako zamaranje, teškoće koncentracije ili osećaj kao da je um prazan, razdražljivost, mišićnu tenziju i/ili probleme spavanja u vidu poteskoća sa uspavljivanjem, nemirnim ili isprekidanim snom i/ili ranim buđenjem. Važno za postavljanje dijagnoze GAP je subjektivan osećaj osobe u vidu klinički značajnog distresa… >> "Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP)"
Postoji puno naziva koji se koriste za anksioznost npr. teskoba, nervoza, zabrinutost, panika, napetost i sl. Anksioznost je deo života i povremeno svi imamo ovakve osećaje. Svi doživljavamo anksioznost s vremena na vreme kada se nalazimo u stresnim situacijama kao npr. kada odlazimo na važan sastanak, kada idemo na pregled, imamo ispit, čekamo rezutate pregleda i sl. Mi tada brinemo kakav će biti ishod i kako će to uticati na naš život. Kada se nalazimo u stresnim situacijama možemo postati toliko preokupirani njima da to može da počne da utiče na naše ponašanje. Možemo previše jesti, previše pušiti, zaboraviti da… >> "Anksioznost"
Sve češće možete čuti od nekoga da vam kaže da je depresivan-na. Među laicima, depresija označava privremeno razdoblje sniženog nivoa raspoloženja nakon loše provedenog dana ili jednostavno neraspoloženje. Prema medicinskom rečniku, depresija je ozbiljna bolest koja uzrokuje smetnje pamćenja i ostalih kognitivnih funkcija, sniženo raspoloženje, telesne promene i promene ponašanja. Utiče na vaše osećaje, način razmišljanja i ponašanja, seksualni život i spavanje. Mnogim ljudima, uključujući one koji su bolovali od depresije, te prijatelje i članove porodice obolelog, su poznate dalekosežne posledice depresije. Depresija je jedan od najčešćih medicinskih problema u svetu. U nekom trenutku života, jedna od četiri osobe osetiće… >> "Depresija"
Verovatno vam se nekad dogodilo da lekar vama ili vama bliskoj osobi za neko oboljenje koje trenutno imate kaže da je to „na nervnoj bazi“. Posle toga, čak i ako tražite objašnjenje, verovatno ga ne dobijete i napustite ordinaciju sa slutnjom da ima još nešto što ima veze sa vašim svakodnevnim životom, sa mislima, osećanjima i ponašanjem, ali ne možete da odredite šta. I ne znate šta dalje, jer je u većini slučajeva, jedini savet koji ste dobili bio „nemojte da se nervirate“. Šta vam lekar nije rekao? Izraz „bolest na nervnoj bazi“ se upotrebljava kako bi se označile bolesti… >> "Psihosomatske bolesti"
Bulimija (takozvana „volovska glad“) je poremećaj ishrane koji se najčešće javlja u adolescenciji. Pored anoreksije, predstavlja najčešći poremećaj ishrane. Dijagnozu bulimije konstituišu sledeći smiptomi: Dijagnoza bulimije se postavlja ako postoje najmanje dve bulimične epizode nedeljno u trajanju od tri meseca. Sumirajući rezultate različitih istraživanja uviđamo velike razlike u shvatanju učestalosti ovog poremećaja. Prevalencija bulimije se kreće od oko 0.1-1.4% kod pripadnika muškog do 0.3-9.4% kod pripadnica ženskog pola. Dakle, problem je neuporedivo češći kod žena, a kao što vidimo, prema nekim statistikama, zabrinjavajuće učestao. Prema zvaničnim podacima iz 2005 . godine, Gelder, Mayou and Geddes nas izveštavaju da se bulimija… >> "Bulimija – tehnike samopomoći"
Ljudi s patološkim narcizmom ne uspevaju zauvek da održe sliku o vlastitoj grandioznosti i svemoći. Narcisima je potrebna publika i stalno divljenje. Kako se radi o osobama koje su nestabilno formirane u samom startu, nemaju čvrst identitet, niti mogućnost dubokih doživljaja i osećanja, nije teško zamisliti njihovo slamanje. Stručnim jezikom, ta vrsta slamanja se se zove dekompenzacija. Šta to zapravo znači? Osobe s narcističkim poremećajem ličnosti imaju izvesne osobine, po kojima se razlikuju od drugih ljudi. Među te osobine spada stalna potreba za prisustvom drugih koji će ih veličati, podržavati i, u krajnjem slučaju, tolerisati njihovu grubost i nemar. Narcisi… >> "Pesimizam – narcistička depresija"
Odlike opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti su rigidnost, tvrdoglavost i sklonost ka osuđivanju drugih. Ovo su ujedno i faktori koji predstavljaju značajne otpore u promeni ličnosti. Ipak, ljudi s ovim poremećajem mogu dobiti efektivan tretman. Česta zabluda je da su kompulsije nužni deo opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti. One se pre mogu sresti kod osoba koje imaju zavisni ili izbegavajući poremećaj ličnosti. Stoga bi valjalo obratiti pažnju na to da postoji bitna razlika između opsesivno-kompulsivnog poremećaja i opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti. Opsesivno – kompulsivni poremećaj (OKP) i opsesivno – kompulsivni poremećaj ličnosti (OKPL) Osobe koje pate od OKP-a su svesne da imaju problem, s druge… >> "Opsesivno – kompulsivni poremećaj ličnosti"
Postoji značajna razlika između zdravih osećanja i psiholoških poremećaja. Ono što je zbunjujuće je to da često osećanje i poremećaj imaju sličan naziv, pa je laicima teško prepoznati da li se radi o prolaznom stanju ili o ozbiljnom problemu. Jedan od problema je u tome što se u govoru ustalilo da se određena osećanja imenuju nazivima poremećaja. Tako se često čuje da neko ko je tužan kaže za sebe da je depresivan, osoba koja se jako razljuti često će biti okarakterisana kao histerična i tako dalje. Poseban problem čini osećanje anksioznosti i anksiozni poremećaj. Anksioznost je osećanje koje doživljavamo onda… >> "Anksioznost – osećanje ili poremećaj"
Napad panike je snažna iznenadna teskoba koju karakteriše mešavina telesnih i psihičkih simptoma. Izaziva ih iznenadna navala hormona adrenalina kad se čovek oseti nečim ugrožen. Sledi reakcija po principu “napadni ili beži” – organizam želi pobeć ili se suprostaviti onom što ga ugrožava. Zbog adrenalina, u panici se ubrzava rad srca, osoba ne može da dodje do daha, slabije vidi, dlanovi joj se znoje, telo drhti, javlja se mučnina i vrtoglavica i navala krvi u lice. Ljudi često pomisle da će se onesvestiti, doziveti srčani udar, “poludeti” ili umreti. Simptomi se stišaju već za nekoliko minuta, ali se napadi mogu ponoviti… >> "Napadi panike"
Kažu da je za perfekcioniste život kao putovanje ka nesrećnom životu sa kartom u jednom pravcu. Perfekcionisti su usmereni samo na cilj, beskonačni spisak uspešno obavljenih planova i zadovoljavajući imidž, a sve to je obično propraćeno depresijom i poremećajima u ishrani. Kako vi vidite perfekcioniste? Kako neko postaje perfekcionista? Najčešće su to ljudi koji su tokom odrastanja kritikovani i za najmanje greške i propuste, a da u isto vreme nisu dobijali nagrade za ono što je bilo dobro. Takav način vaspitanja vodi u životni stav da ništa što te osobe imaju/urade/ jesu nije dovoljno dobro. Kako im je tokom odrastanja… >> "Perfekcionizam"
Rođenje deteta predstavlja jedan od najvažnijih trenutaka u životu svake žene, a majčinstvo najveću radost, kao i najveći izazov. Kako se definiše postporođajna depresija, i koji su moguci “okidači”, da li uopšte postoje? Postporođajna depresija je oblik depresivnog poremećaja koji ima sve simptome klasičnog depresivnog poremećaja, sa tom razlikom što je u ovom slučaju okidač za pojavu depresije porođaj. Postporođajna depresija postoji, podaci pokazuju da se javlja kod 10 posto žena, ali je opravdano za pretpostaviti da je procenat mnogo veći, jer mnogo puta poremećaj ostane neprepoznat. Da li može da bude nasledna? Postoji mogućnost nasleđene predispozicije za depresivno reagovanje, ali nije… >> "Postporođajna depresija"
Iako je često prva asocijacija na praznike osećanje radosti i uzbuđenja, kao i okupljanje porodice, za mnoge ljude praznici predstavljaju izvor sete, tuge, a u nekim slučajevima i pravih depresivnih stanja. Praznična depresija je jedno od reaktivnih depresivnih stanja. Upravo praznici postaju okidač za pojavu depresije i neraspoloženja. Najčešći razlozi za pojavu depresivnog raspoloženja tokom praznika su: osećanje usamljenosti, prisećanje praznika u prošlosti tokom kojih se desilo nešto loše, nostalgija ukoliko osoba nije tamo gde bi želela da bude, nemogućnost organizovanja praznika onako kako osobi odgovara i provođenje praznika u okruženju u kojem osoba ne želi da se nalazi. Osećanje… >> "Praznična depresija"
Reč depresija je veoma ustaljena u govoru, tako da se ponekad misli na pravu depresiju, a ponekad na period neraspoloženja i tugovanja. Da bismo napravili razliku, potrebno je naznačiti da je depresija jedno ozbiljnije psihičko stanje od tugovanja i zapravo predstavlja poremećaj. Kao poremećaj, ona ima svoje simptome poput gubitka volje, koncentracije, telesnih problema, problema sa ishranom i spavanjem. Međutim, svi ovi simptomi mogu se pojaviti i kod tugovanja. Tugovanje obično ima svoj okidač, uzročno- posledičnu vezu. Ono je normalna reakcija na životni događaj, prolazno je, te osoba nastavlja sa svojim životnim aktivnostima sasvim normalno, ulazeći u svoj ciklus raspoloženja… >> "Koje su razlike između tugovanja i depresije?"
O hipohondriji se najčešće misli kao o stanju prevelikog straha od bolesti, koje nije dovoljno važno da bismo se njime ozbiljnije bavili. Koliko je hipohondrija zaista ozbiljna i u kojoj meri može da utiče na život pojedinca? Da li je ona samo u glavi ili može da daje i neke konkretne tegobe kod čoveka? – Pod hipohondrijom se podrazumeva preterana preokupiranost telesnim simptomima, zdravljem i bolestima a zbog patološkog straha da je osoba obolela od neke ozbiljne bolesti. Za hipohondriju se znalo još u antičkoj Grčkoj, a u termin se u medicinskoj praksi koristi od 16 – 17. veka. Ona… >> "Hipohondrija"