Ako ste se nekad susreli sa osobom koja ima problem sa alkoholom, verovatno znate koliko to može biti užasavajuće-nepredvidljivo ponašanje, provokacije, neumesni komentari i šale, uvrede, omalovažavanja, a ne tako retko i nasilje. Alkoholizam ostavlja posledice ne samo na osobu koja pije, već i na širi društveni kontekst, na porodicu, na posao i na sve druge odnose u kojima osoba učestvuje. Iako smo kultura u kojoj je alkoholisanje široko prihvatljivo, kada dođe do nasilja u porodici ili do nekakvog drugog zla izazvanog alkoholom (posebno stradanje nevinih u saobraćaju kad pijana osoba vozi) uglavnom se zgražavamo i osuđujemo osobu. Međutim, mnogi… >> "Deca alkoholičara"
Na koji način su emocije povezane sa našim telesnim zdravljem? Svaka emocija ima svoj fiziološki (telesni), kognitivni (misaoni) i doživljajni aspekt. Kad kažemo da nešto osećamo, uglavnom se to odnosi na poslednji, doživljajni aspekt emocije. Međutim, ljudi koji su tokom vaspitanja dobili poruku da neko osećanje nije adekvatno i da je pogrešno nastoje, čak i kada odrastu, da to osećanje izbegavaju. Oni nastoje da te emocije ne osećaju i u ovom slučaju govorimo o potiskivanju osećanja. Ukoliko je nekome ljutnja bila zabranjeno osećanje, ta osoba će u situaciji koja izaziva ljutnju reagovati neuobičajeno. Vrlo verovatno će se ponašati nezainteresovano ili… >> "Muškarci, telo i osećanja"
Kozavisnost ili zavisnost od odnosa je noviji koncept pa je korisno da prvo kažemo o čemu je zapravo reč. Relativno često će vam se prijatelji požaliti na depresivno raspoloženje, anksioznost, izloženost stresu, prepoznaćete da neko u vašoj okolini možda ima problem sa zavisnosti od alkohola, kocke, rada, posumnjaćete da neko koga poznajete ima problem ili poremećaj ishrane. Retko će vam neko reći da je kozavisnik. Kozavisnik je osoba koja dopušta da ponašanje druge osobe utiče na nju i opsednuta je kontrolom ponašanja te osobe. U pitanju je progresivan proces reagovanja na drugu osobu i njeno ponašanje na koje se vremenom… >> "Ko-zavisnost ili zavisnost od odnosa"
Stres se uglavnom pominje kao nešto što je nužno negativno i loše, a samim tim nezdravo i nepoželjno. Međutim, većina nas zaboravlja da stres zapravo može biti pokretač. Još prvi istraživači stresa koji su proučavali njegove fiziološke pokazatelje su uočili da je stres izazvan svakom situacijom koja zahteva neko novo prilagođavanje. Kratkotrajan stres koji dovodi do ubrzanja pulsa, disanja, povećanja krvnog pritiska i drugih fizioloških efekata zapravo ima cilj da organizam pripremi pojačani fizički napor (“bori se ili beži” reakcija). Kratkotrajan stres može poboljšati koncentraciju, sposobnost učenja, memorisanje i razne druge performanse. Odnosno, psihološki pritisak tada postaje pokretač. Ako su… >> "Stres"