Iako je često prva asocijacija na praznike osećanje radosti i uzbuđenja, kao i okupljanje porodice, za mnoge ljude praznici predstavljaju izvor sete, tuge, a u nekim slučajevima i pravih depresivnih stanja. Praznična depresija je jedno od reaktivnih depresivnih stanja. Upravo praznici postaju okidač za pojavu depresije i neraspoloženja. Najčešći razlozi za pojavu depresivnog raspoloženja tokom praznika su: osećanje usamljenosti, prisećanje praznika u prošlosti tokom kojih se desilo nešto loše, nostalgija ukoliko osoba nije tamo gde bi želela da bude, nemogućnost organizovanja praznika onako kako osobi odgovara i provođenje praznika u okruženju u kojem osoba ne želi da se nalazi. Osećanje… >> "Praznična depresija"
Na koji način su emocije povezane sa našim telesnim zdravljem? Svaka emocija ima svoj fiziološki (telesni), kognitivni (misaoni) i doživljajni aspekt. Kad kažemo da nešto osećamo, uglavnom se to odnosi na poslednji, doživljajni aspekt emocije. Međutim, ljudi koji su tokom vaspitanja dobili poruku da neko osećanje nije adekvatno i da je pogrešno nastoje, čak i kada odrastu, da to osećanje izbegavaju. Oni nastoje da te emocije ne osećaju i u ovom slučaju govorimo o potiskivanju osećanja. Ukoliko je nekome ljutnja bila zabranjeno osećanje, ta osoba će u situaciji koja izaziva ljutnju reagovati neuobičajeno. Vrlo verovatno će se ponašati nezainteresovano ili… >> "Muškarci, telo i osećanja"
Reč depresija je veoma ustaljena u govoru, tako da se ponekad misli na pravu depresiju, a ponekad na period neraspoloženja i tugovanja. Da bismo napravili razliku, potrebno je naznačiti da je depresija jedno ozbiljnije psihičko stanje od tugovanja i zapravo predstavlja poremećaj. Kao poremećaj, ona ima svoje simptome poput gubitka volje, koncentracije, telesnih problema, problema sa ishranom i spavanjem. Međutim, svi ovi simptomi mogu se pojaviti i kod tugovanja. Tugovanje obično ima svoj okidač, uzročno- posledičnu vezu. Ono je normalna reakcija na životni događaj, prolazno je, te osoba nastavlja sa svojim životnim aktivnostima sasvim normalno, ulazeći u svoj ciklus raspoloženja… >> "Koje su razlike između tugovanja i depresije?"
Šta su najveći srpski strahovi
Sa kojim strahovima se sve susreću građani Srbije? Građani Srbije se ne razlikuju po tome od čega se boje od ljudi koji žive u sličnim uslovima i sličnim društvima. Sva osećanja, pa i strahovi, zavise od toga šta je osobi važno. A većini nas je važna egzistencija, zdravlje, porodica, odnosi sa drugim ljudima. Naravno, za svaku osobu postoje još neke dodatne specifične stvari koje su baš toj osobi jako važne. Kada procenimo da je neka od ovih naših vrednosti ugrožena, osetićemo neko neprijatno osećanje. Da li će to biti strah, ljutnja ili tuga, zavisi od procene da li smo mi… >> "Šta su najveći srpski strahovi"
Najčešće se pojam slomljenog srca povezuje sa raskidima, tj prekidom ljubavnih veza. Međutim, srce mogu da slome i gubici drugačije prirode, od onih kada ostanemo bez neke važne i značajne stvari u svom životu za koju smo se dugo i teško borili, do onih velikih i konačnih gubitaka voljenih prijatelja, rođaka ili članova porodice. Iako svaki od pomenutih gubitaka ostavlja veliki i dubok trag, najčešće se u stvari pominju oni koji se vezuju za prekid emotivnih veza jer, kao da se čini da kad su ti gubici u pitanju, ljudi teško pronalaze način da sa njima izađu na kraj. Možda… >> "Lek za slomljeno srce je u nama samima"
Nostalgija se najčešće povezuje s osećajem tuge koji se javlja kada smo daleko od kuće, u novom i nepoznatom okruženju. >> "Nostalgija za domom"