Oznaka: Poremećaji

Iako je prva asocijacija na praznike često radost, uzbuđenje i obiteljsko okupljanje, mnogim ljudima praznici predstavljaju izvor sjete, tuge, a ponekad i ozbiljnijih depresivnih stanja. Praznična depresija jedno je od reaktivnih depresivnih stanja. Upravo praznici mogu postati okidač za pojavu depresije i neraspoloženja. Najčešći razlozi za pojavu depresivnog raspoloženja tijekom praznika su: osjećaj usamljenosti, prisjećanje praznika iz prošlosti tijekom kojih se dogodilo nešto loše, nostalgija ako osoba nije ondje gdje bi željela biti, nemogućnost organiziranja praznika onako kako joj odgovara te provođenje praznika u okruženju u kojem ne želi biti. Osjećaj usamljenosti sam po sebi iznimno je neugodan i izaziva… >> "Praznična depresija"

Napadaj panike snažna je, iznenadna tjeskoba koju karakterizira mješavina tjelesnih i psihičkih simptoma. Izaziva ga nagli nalet hormona adrenalina kada se osoba osjeća ugroženom. Slijedi reakcija „napadni ili bježi“ – organizam želi pobjeći ili se suprotstaviti onome što ga ugrožava. Zbog adrenalina se tijekom panike ubrzava rad srca, osoba ne može doći do zraka, vid joj slabi, dlanovi se znoje, tijelo drhti, pojavljuju se mučnina i vrtoglavica, kao i nagli priljev krvi u lice. Ljudi često pomisle da će se onesvijestiti, doživjeti srčani udar, „poludjeti“ ili umrijeti. Simptomi se stišaju za nekoliko minuta, no napadaji se mogu ponoviti nekoliko puta… >> "Napadaji panike"

GAP pripada skupini anksioznih poremećaja i, prema definiciji (DSM-V-TR, 2022.), obuhvaća izraženu anksioznost i zabrinutost u vezi s različitim događajima ili aktivnostima, prisutnu većinu dana tijekom najmanje šestomjesečnog razdoblja. Osoba teško kontrolira tu zabrinutost i ima barem tri (ili više) od navedenih simptoma: nemir, napetost ili osjećaj da je „na rubu“, lako zamaranje, poteškoće s koncentracijom ili osjećaj „prazne glave“, razdražljivost, mišićnu napetost i/ili probleme sa spavanjem (otežano uspavljivanje, nemiran ili isprekidan san, prerano buđenje). Za postavljanje dijagnoze GAP-a važno je da osoba iskusi klinički značajan distres (negativni stres) ili pogoršanje funkcioniranja u važnim područjima života, poput socijalne ili poslovne… >> "Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)"

Rođenje djeteta jedan je od najvažnijih trenutaka u životu svake žene, a majčinstvo najviša radost, ali i najveći izazov. Kako se definira i koji su mogući „okidači“, postoji li uopće nešto takvo? Postporođajna depresija oblik je depresivnog poremećaja koji ima sve simptome klasičnoga depresivnog poremećaja, s tom razlikom što je okidač za pojavu depresije – porod. Postporođajna depresija doista postoji, podaci pokazuju kako se javlja kod 10% žena, no opravdano je pretpostaviti da je stvarni udio veći, jer poremećaj često ostane neprepoznat. Može li biti nasljedna? Moguće je da postoji naslijeđena sklonost depresivnom reagiranju, no nije jasno u kojoj je… >> "Postporođajna depresija"

Postoji važna razlika između zdravih emocija i psiholoških poremećaja. Ono što stvara zbrku jest to da se često osjećaj i poremećaj nazivaju istim ili sličnim imenima, pa je laicima teško razabrati radi li se o prolaznom stanju ili ozbiljnijem problemu. Jedan je od problema to što su u svakodnevnom govoru određene emocije nazivane nazivima poremećaja. Tako će netko tko je tužan kazati da je „u depresiji“, a netko tko se jako naljuti može biti nazvan „histeričnim“ i slično. Posebnu nedoumicu stvara osjećaj anksioznosti i anksiozni poremećaj. Anksioznost je emocija koju proživljavamo kad ocijenimo da su nam trenutne životne okolnosti veće… >> "Anksioznost – osjećanje ili poremećaj"

Trideseta se danas doživljava kao neka vrsta prijelomnice. Od mladih, napose od mladih žena, očekuje se da do tridesete dovrše fakultet, pronađu posao, izgrade karijeru te uz sve to stupe u brak i osnuju obitelj. Ako im to uspije, okolina će ih smatrati uspješnima i na različite načine priznat će im taj uspjeh. No, što se dogodi kad stvari ne idu po planu? Ako imate trideset, a još niste završili fakultet? Ili ste završili, ali ne možete pronaći posao? Ili ste pronašli posao, no on nimalo ne ispunjava vaše profesionalne ambicije? Ili ste ostvarili ono što ste željeli na polju… >> "Depresija u tridesetima"

Osobe s opsesivno-kompulzivnim poremećajem ličnosti odlikuju se rigidnošću, tvrdoglavošću i sklonošću osuđivanju drugih. Upravo su to čimbenici koji predstavljaju znatne otpore u promjeni osobnosti. Ipak, ljudi s ovim poremećajem mogu dobiti učinkovitu pomoć. Često je zabluda da su kompulzije neizbježan dio opsesivno-kompulzivnog poremećaja ličnosti. One su pak češće kod ovisnih ili izbjegavajućih poremećaja ličnosti. Stoga je važno razlikovati opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) od opsesivno-kompulzivnog poremećaja ličnosti (OKPL). Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) i opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti (OKPL) Ljudi koji pate od OKP-a svjesni su svoga problema, dok pojedinci s OKPL-om vjeruju da je njihova kruta percepcija svijeta ispravna i kako su „drugi“ ti… >> "Opsesivno – kompulsivni poremećaj ličnosti"

Bulimija – tehnike samopomoći Bulimija (tzv. „volovska glad“) poremećaj je hranjenja koji se najčešće javlja u adolescenciji. Uz anoreksiju, predstavlja najčešći poremećaj hranjenja. Dijagnozu bulimije čine sljedeći simptomi: nekontrolirano uzimanje visokokalorične hrane uzimanje hrane potajno, često i tijekom noći prestajanje uzimanja hrane nakon pojave bolova u želucu ili namjerno izazivanje povraćanja razni ponavljani pokušaji smanjenja tjelesne težine učestale oscilacije u tjelesnoj težini veće od pet kilograma, uvjetovane prekomjernim uzimanjem hrane ili gladovanjem Dijagnoza bulimije postavlja se ako postoje najmanje dvije bulimične epizode tjedno, kroz tri mjeseca. Sumirajući rezultate različitih istraživanja, uočavamo velike razlike u shvaćanju učestalosti ovog poremećaja. Prevalencija bulimije… >> "Bulimija – tehnike samopomoći"

Vjerojatno vam se dogodilo da vam je liječnik ili nekoj vama bliskoj osobi, za određenu bolest koju trenutno imate, rekao da je riječ o „nečemu na živčanoj bazi“. Nakon toga, čak i ako zatražite dodatno objašnjenje, često ga ne dobijete i napuštate ordinaciju sa spoznajom kako iza svega postoji još nešto vezano uz vaš svakodnevni život, misli, osjećaje i ponašanje, ali ne možete točno odrediti što. U većini slučajeva jedini savjet koji ste pritom dobili jest: „Nemojte se živcirati“. Što vam liječnik nije rekao? Izraz „bolest na živčanoj bazi“ koristi se kako bi se označile bolesti koje su psihosomatske, odnosno… >> "Psihosomatske bolesti"

Sve češće možemo čuti da netko kaže kako je “depresivan”. Među laicima, “depresija” često znači privremeno razdoblje sniženog raspoloženja nakon lošeg dana ili jednostavno neraspoloženje. U medicinskom rječniku, depresija je ozbiljna bolest koja uzrokuje poremećaje pamćenja i ostalih kognitivnih funkcija, sniženje raspoloženja, tjelesne promjene i promjene u ponašanju. Utječe na naše osjećaje, način razmišljanja, ponašanja, seksualni život i spavanje. Mnogima koji su iskusili depresiju, kao i njihovim prijateljima i članovima obitelji, poznate su dalekosežne posljedice koje depresija donosi. Depresija je jedan od najučestalijih medicinskih problema u svijetu. U nekom trenutku života, jedna od četiri osobe doživi barem jednu epizodu depresije.… >> "Depresija"

Postoji mnogo naziva koji se koriste za anksioznost, primjerice tjeskoba, nervoza, zabrinutost, panika, napetost i slično. Anksioznost je dio života i povremeno je svi osjećamo. Svi doživljavamo anksioznost s vremena na vrijeme kada se nalazimo u stresnim situacijama, poput odlaska na važan sastanak, pregleda, ispita ili čekanja rezultata, i u tim trenucima brinemo o ishodu i kako će to utjecati na naš život. Kada se nađemo u stresnim situacijama, možemo postati toliko zaokupljeni njima da to može utjecati na naše ponašanje. Primjerice, možemo previše jesti, pretjerano pušiti, zaboraviti jesti, osjećati da nam srce ubrzano kuca ili da nam se ruke… >> "Anksioznost"