GAP pripada grupi anksioznih poremećaja i prema definiciji (DSM-V-TR, 2022) on obuhvata izraženu anksioznost i brigu u vezi sa različitim događajima ili aktivnostima, koju osoba doživljava tokom većine dana u šestomesečnom periodu. Osobi je teško da kontroliše ovu brigu i ona ima barem tri (ili više) od navedenih simptoma: uznemirenost, teskobu ili osećaj da je „na ivici“, lako zamaranje, teškoće koncentracije ili osećaj kao da je um prazan, razdražljivost, mišićnu tenziju i/ili probleme spavanja u vidu poteskoća sa uspavljivanjem, nemirnim ili isprekidanim snom i/ili ranim buđenjem. Važno za postavljanje dijagnoze GAP je subjektivan osećaj osobe u vidu klinički značajnog distresa… >> "Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP)"
Nekim ljudima je neugodno da se otvore psihoterapeutu licem u lice i lakše im je da to učine uz anonimnost, koju online savetovanje pruža. Kod dopisnog savetovanja i klijent i savetnik mogu da pišu i odgovaraju na poruke onda kada to njima najviše odgovara što, takođe, nije zanemariva činjenica imajući u vidu današnji dinamičan način života. Šta je dopisno savetovanje? Dopisno savetovanje je forma savetovanja ili psihoterapije putem pisanih poruka. Koje su prednosti dopisnog savetovanja? Za razliku od online psihoterapije ili savetovanja, prilikom kojih se razgovor odvija uživo, u zakazanom terminu, kod dopisnog savetovanja ne postoje tačno utvrđeni termini za komunikaciju sa savetnikom ili… >> "Dopisno savetovanje"
Šta je psihološko savetovanje? Psihološko savetovanje je oblik profesionalne podrške koji pomaže ljudima da prevaziđu životne izazove, poboljšaju svoje emocionalno stanje i razviju efikasnije strategije suočavanja sa problemima. Savetovanje je obično kraćeg trajanja, fokusira se na trenutne probleme i pruža konkretne alate za rešavanje poteškoća. Za razliku od psihoterapije, ono ne zalazi duboko u prošlost i nesvesne procese, već se bavi sadašnjim situacijama i budućim ciljevima. Kada se koristi psihološko savetovanje? Psihološko savetovanje može biti korisno u mnogim situacijama, uključujući: Savetovanje nije namenjeno ozbiljnim mentalnim poremećajima poput depresije, PTSP-a, poremećaja ličnosti ili zavisnosti – u tim slučajevima je potrebna psihoterapija… >> "Psihološko savetovanje"
Postoji puno naziva koji se koriste za anksioznost npr. teskoba, nervoza, zabrinutost, panika, napetost i sl. Anksioznost je deo života i povremeno svi imamo ovakve osećaje. Svi doživljavamo anksioznost s vremena na vreme kada se nalazimo u stresnim situacijama kao npr. kada odlazimo na važan sastanak, kada idemo na pregled, imamo ispit, čekamo rezutate pregleda i sl. Mi tada brinemo kakav će biti ishod i kako će to uticati na naš život. Kada se nalazimo u stresnim situacijama možemo postati toliko preokupirani njima da to može da počne da utiče na naše ponašanje. Možemo previše jesti, previše pušiti, zaboraviti da… >> "Anksioznost"
Bulimija (takozvana „volovska glad“) je poremećaj ishrane koji se najčešće javlja u adolescenciji. Pored anoreksije, predstavlja najčešći poremećaj ishrane. Dijagnozu bulimije konstituišu sledeći smiptomi: Dijagnoza bulimije se postavlja ako postoje najmanje dve bulimične epizode nedeljno u trajanju od tri meseca. Sumirajući rezultate različitih istraživanja uviđamo velike razlike u shvatanju učestalosti ovog poremećaja. Prevalencija bulimije se kreće od oko 0.1-1.4% kod pripadnika muškog do 0.3-9.4% kod pripadnica ženskog pola. Dakle, problem je neuporedivo češći kod žena, a kao što vidimo, prema nekim statistikama, zabrinjavajuće učestao. Prema zvaničnim podacima iz 2005 . godine, Gelder, Mayou and Geddes nas izveštavaju da se bulimija… >> "Bulimija – tehnike samopomoći"
Odlike opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti su rigidnost, tvrdoglavost i sklonost ka osuđivanju drugih. Ovo su ujedno i faktori koji predstavljaju značajne otpore u promeni ličnosti. Ipak, ljudi s ovim poremećajem mogu dobiti efektivan tretman. Česta zabluda je da su kompulsije nužni deo opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti. One se pre mogu sresti kod osoba koje imaju zavisni ili izbegavajući poremećaj ličnosti. Stoga bi valjalo obratiti pažnju na to da postoji bitna razlika između opsesivno-kompulsivnog poremećaja i opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti. Opsesivno – kompulsivni poremećaj (OKP) i opsesivno – kompulsivni poremećaj ličnosti (OKPL) Osobe koje pate od OKP-a su svesne da imaju problem, s druge… >> "Opsesivno – kompulsivni poremećaj ličnosti"