GAP pripada grupi anksioznih poremećaja i prema definiciji (DSM-V-TR, 2022) on obuhvata izraženu anksioznost i brigu u vezi sa različitim događajima ili aktivnostima, koju osoba doživljava tokom većine dana u šestomesečnom periodu. Osobi je teško da kontroliše ovu brigu i ona ima barem tri (ili više) od navedenih simptoma: uznemirenost, teskobu ili osećaj da je „na ivici“, lako zamaranje, teškoće koncentracije ili osećaj kao da je um prazan, razdražljivost, mišićnu tenziju i/ili probleme spavanja u vidu poteskoća sa uspavljivanjem, nemirnim ili isprekidanim snom i/ili ranim buđenjem. Važno za postavljanje dijagnoze GAP je subjektivan osećaj osobe u vidu klinički značajnog distresa… >> "Generalizovani anksiozni poremećaj (GAP)"
Nekim ljudima je neugodno da se otvore psihoterapeutu licem u lice i lakše im je da to učine uz anonimnost, koju online savetovanje pruža. Kod dopisnog savetovanja i klijent i savetnik mogu da pišu i odgovaraju na poruke onda kada to njima najviše odgovara što, takođe, nije zanemariva činjenica imajući u vidu današnji dinamičan način života. Šta je dopisno savetovanje? Dopisno savetovanje je forma savetovanja ili psihoterapije putem pisanih poruka. Koje su prednosti dopisnog savetovanja? Za razliku od online psihoterapije ili savetovanja, prilikom kojih se razgovor odvija uživo, u zakazanom terminu, kod dopisnog savetovanja ne postoje tačno utvrđeni termini za komunikaciju sa savetnikom ili… >> "Dopisno savetovanje"
Šta je psihološko savetovanje? Psihološko savetovanje je oblik profesionalne podrške koji pomaže ljudima da prevaziđu životne izazove, poboljšaju svoje emocionalno stanje i razviju efikasnije strategije suočavanja sa problemima. Savetovanje je obično kraćeg trajanja, fokusira se na trenutne probleme i pruža konkretne alate za rešavanje poteškoća. Za razliku od psihoterapije, ono ne zalazi duboko u prošlost i nesvesne procese, već se bavi sadašnjim situacijama i budućim ciljevima. Kada se koristi psihološko savetovanje? Psihološko savetovanje može biti korisno u mnogim situacijama, uključujući: Savetovanje nije namenjeno ozbiljnim mentalnim poremećajima poput depresije, PTSP-a, poremećaja ličnosti ili zavisnosti – u tim slučajevima je potrebna psihoterapija… >> "Psihološko savetovanje"
Postoji puno naziva koji se koriste za anksioznost npr. teskoba, nervoza, zabrinutost, panika, napetost i sl. Anksioznost je deo života i povremeno svi imamo ovakve osećaje. Svi doživljavamo anksioznost s vremena na vreme kada se nalazimo u stresnim situacijama kao npr. kada odlazimo na važan sastanak, kada idemo na pregled, imamo ispit, čekamo rezutate pregleda i sl. Mi tada brinemo kakav će biti ishod i kako će to uticati na naš život. Kada se nalazimo u stresnim situacijama možemo postati toliko preokupirani njima da to može da počne da utiče na naše ponašanje. Možemo previše jesti, previše pušiti, zaboraviti da… >> "Anksioznost"
Bulimija (takozvana „volovska glad“) je poremećaj ishrane koji se najčešće javlja u adolescenciji. Pored anoreksije, predstavlja najčešći poremećaj ishrane. Dijagnozu bulimije konstituišu sledeći smiptomi: Dijagnoza bulimije se postavlja ako postoje najmanje dve bulimične epizode nedeljno u trajanju od tri meseca. Sumirajući rezultate različitih istraživanja uviđamo velike razlike u shvatanju učestalosti ovog poremećaja. Prevalencija bulimije se kreće od oko 0.1-1.4% kod pripadnika muškog do 0.3-9.4% kod pripadnica ženskog pola. Dakle, problem je neuporedivo češći kod žena, a kao što vidimo, prema nekim statistikama, zabrinjavajuće učestao. Prema zvaničnim podacima iz 2005 . godine, Gelder, Mayou and Geddes nas izveštavaju da se bulimija… >> "Bulimija – tehnike samopomoći"
Odlike opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti su rigidnost, tvrdoglavost i sklonost ka osuđivanju drugih. Ovo su ujedno i faktori koji predstavljaju značajne otpore u promeni ličnosti. Ipak, ljudi s ovim poremećajem mogu dobiti efektivan tretman. Česta zabluda je da su kompulsije nužni deo opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti. One se pre mogu sresti kod osoba koje imaju zavisni ili izbegavajući poremećaj ličnosti. Stoga bi valjalo obratiti pažnju na to da postoji bitna razlika između opsesivno-kompulsivnog poremećaja i opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti. Opsesivno – kompulsivni poremećaj (OKP) i opsesivno – kompulsivni poremećaj ličnosti (OKPL) Osobe koje pate od OKP-a su svesne da imaju problem, s druge… >> "Opsesivno – kompulsivni poremećaj ličnosti"
Anksioznost je osećanje koje svi osećamo s vremena na vreme, ali koje nam je često teško da razumemo. Javlja se kao osećanje neodređene strepnje i slutnje. Plašimo se nečega, ali ne možemo da odredimo tačno čega. Ako na vreme ne odreagujemo i ako ovo osećanje postane češće i intenzivnije vremenom može dovesti do toga da osoba razvije i anksiozni poremećaj, kao i napade panike. Iza ove vrste straha krije se ustvari strah od života. Osoba se plaši da su izazovi koje pred nju postavlja život previsoki, da neće uspeti da se izbori sa nadolazećim problemima. O sebi može da misli… >> "Strah od života"
Postoji značajna razlika između zdravih osećanja i psiholoških poremećaja. Ono što je zbunjujuće je to da često osećanje i poremećaj imaju sličan naziv, pa je laicima teško prepoznati da li se radi o prolaznom stanju ili o ozbiljnom problemu. Jedan od problema je u tome što se u govoru ustalilo da se određena osećanja imenuju nazivima poremećaja. Tako se često čuje da neko ko je tužan kaže za sebe da je depresivan, osoba koja se jako razljuti često će biti okarakterisana kao histerična i tako dalje. Poseban problem čini osećanje anksioznosti i anksiozni poremećaj. Anksioznost je osećanje koje doživljavamo onda… >> "Anksioznost – osećanje ili poremećaj"
Ljudi nisu uznemireni stvarima po sebi, već svojim pogledom na njih. – Epiktetus Ovu misao grčkog filozofa u praksi je primećivao Aron Bek, američki psihijatar. Kroz rad sa svojim depresivnim pacijentima, proučavajući kognitivni (misaoni) sadržaj koji su iznosili, izgradio je novi vid terapije – kognitivnu terapiju. Jedna od njenih osnovnih pretpostavki jeste da su emocije koje doživljavamo posledica naše misaone reakcije na neki unutrašnji ili spoljašnji događaj. To znači da između događaja koji nas uznemirava (npr. petak je veče, a niko nas ne zove u izlazak) i emocionalne rekacije – npr. očajanja koje osećamo tim povodom, postoji još jedna stanica –… >> "Kako donosimo netačne zaključke koji nas povređuju?"
Kozavisnost ili zavisnost od odnosa je noviji koncept pa je korisno da prvo kažemo o čemu je zapravo reč. Relativno često će vam se prijatelji požaliti na depresivno raspoloženje, anksioznost, izloženost stresu, prepoznaćete da neko u vašoj okolini možda ima problem sa zavisnosti od alkohola, kocke, rada, posumnjaćete da neko koga poznajete ima problem ili poremećaj ishrane. Retko će vam neko reći da je kozavisnik. Kozavisnik je osoba koja dopušta da ponašanje druge osobe utiče na nju i opsednuta je kontrolom ponašanja te osobe. U pitanju je progresivan proces reagovanja na drugu osobu i njeno ponašanje na koje se vremenom… >> "Ko-zavisnost ili zavisnost od odnosa"
Nostalgija se najčešće povezuje s osećajem tuge koji se javlja kada smo daleko od kuće, u novom i nepoznatom okruženju. >> "Nostalgija za domom"
Koje su razlike između anksioznosti i depresije?
Depresija je poremećaj raspoloženja, dok je anksioznost stanje osećanja napetosti i nelagodnosti. Anksioznost osećanje mučnog i neugodnog isčekivanja, strepnje i neizvesnosti. Uz anksioznost javlja se psihomotorni nemir i unutrašnji nemir. Anksiozna osoba ima osećaj da će joj se desiti nešto „strašno“, da će izgubiti kontrolu nad sobom. Anksioznost nije vezana za konkretnu osobu ili objekat, ona je slobodno lebdeći strah, strah od gubitka kontrole. Anksiozna osoba je stalno u stanju pripravnosti, konstantno napeta. Kod anksioznih osoba često se javljaju panični napadi, koji su rezultat nagomilanih stresova. Depresija sa druge strane je konstantno osećanje tuge, beznadežnosti i bezvoljnosti. Depresivne osobe često… >> "Koje su razlike između anksioznosti i depresije?"
Fobije su svakodnevna pojava, i osim toga što se reč fobija kolokvijalno upotrebljava kao odbrambena zamenica za strah, često se pogrešno razume. Ljudi pod fobijama podrazumevaju svaki strah, i ujedno svako osećanje koje podrazumeva zebnju i odbojnost, pa često možemo čuti da neko, pored toga što ima fobiju od paukova, zmija ili visine, ima i „fobiju“ od ljubavi, samoće ili vezivanja. Ovo je važno razgraničiti fobije od anksioznosti ili lebdećeg straha, i od duboko potisnutih strahova koji imaju potpuno drugačije poreklo nastanka. No, da krenemo od samog početka. Šta su fobije i kako nastaju? Fobija je neosnovan ili iracionalan strah… >> "Fobije"