Oblast psihoterapije tokom 50-ih godina postala je bogatija za još jedan psihoterapijski pravac kognitivno-bihejvioralne orijentacije. Albert Ellis osmislio je novi, integrativni pristup koji je nazvao REBT (Racionalno emotivno bihejvioralna terapija). Zasnovan na staroj tvrdnji koju je još u antičko doba formulisao grčki filozof Epiktet da “ljude ne uznemiruju događaji sami po sebi, već način na koji ih mi posmatramo”, REBT uzima u obzir i emocije, i kognicije, i ponašanja klijenta. Situacije koje nam se događaju u svakodnevnom životu ne čine nas sretnim, uznemirenim ili zabrinutim, već način na koji mi te situacije vidimo. Od načina na koji razmišljamo zavisi i način na koji ćemo se ponašati i osjećati.
Kako REBT funkcioniše? Nekoliko naizgled jednostavnih principa leži u osnovi REBT psihoterapije:
- Osjećamo se onako kako mislimo, odnosno naša uvjerenja u najvećoj mjeri određuju naše emocije. Kao što je već napomenuto, događaji sami po sebi ne čine nas tužnim ili ljutitim, već nas ono što mi sebi kažemo u tim situacijama dovodi do toga.
- Mi smo odgovorni za naše emocije i ponašanja, što znači da sami sebe uznemiravamo pogrešnim načinom razmišljanja, kojeg možemo promijeniti ukoliko smo motivisani za promjenu. Naši emocionalni poremećaji potiču iz naših nekonstruktivnih uvjerenja.
- Naša uvjerenja se mogu mijenjati, a kao posljedica mijenjanja našeg razmišljanja, tj. uvjerenja, mijenjaće se i naša osjećanja i ponašanje.
Šta je to ABC model? Osnovni princip promjene u REBT-u podrazumijeva rad na promjeni svojih nekonstruktivnih uvjerenja, što za posljedicu ima promjenu emocija i ponašanja. ABC model predstavlja osnovni radni okvir u REBT terapiji, tzv. ABC model u kojem A označava aktivirajući događaj (situaciju), B – naša uvjerenja koja su u vezi s datim aktivirajućim događajem, dok je C – ponašanje i emocije koje doživljavamo u toj situaciji. REBT nas uči da događaj sam po sebi ne utiče automatski na naša osjećanja i ponašanje, već da ona zavise od načina na koji smo ih mi obradili, tačnije od naših uvjerenja. Ukoliko su naša uvjerenja konstruktivna (racionalna), za posljedicu ćemo imati konstruktivna, samopomažuća osjećanja i ponašanja, dok će posljedica nekonstruktivnog razmišljanja (iracionalna uvjerenja) biti nekonstruktivne i samoosujećujuće emocije i ponašanja. Rad na problemima upravo uključuje rad na iracionalnim uvjerenjima, odnosno naš terapijski zadatak jeste da se iracionalna uvjerenja javljaju s manjom učestalošću, intenzitetom i trajanjem, i da se konačno zamijene racionalnim. Da li je REBT za mene? REBT je terapijski pravac usmjeren na ostvarivanje jasno definisanih ciljeva klijenta, na kojima se radi uz precizno praćenje terapijskih efekata. Rad na problemima podrazumijeva direktivan pristup terapeuta, ali i angažman klijenta, koji pored rada tokom seansi na svom problemu radi i kroz domaće zadatke, čime se promjena ubrzava i učvršćuje. Između terapeuta i klijenta postoji ravnopravan i saradnički odnos. Osim toga, REBT dosta koristi humor u svom repertoaru intervencija. Iskustva REBT terapeuta ukazuju na to da ovakav metod rada odgovara najvećem broju klijenata pri rješavanju njihovih emocionalnih i psiholoških problema. Da li REBT može riješiti moj problem? REBT pripada grupi kognitivno-bihejvioralnih intervencija, čija je efikasnost višestruko potvrđena pri radu s različitim psihološkim problemima. To je dovelo do toga da se ovaj pravac terapije proširi širom svijeta i da milioni zadovoljnih klijenata, pomoću REBT-a, utiču na promjenu svog života. Problemi i područja uspješne primjene REBT psihoterapije su:
- Depresija
- Generalizirana anksioznost i specifični anksiozni poremećaji: panični napadi, opsesivno-kompulzivni poremećaj, agorafobija i druge specifične fobije
- Bijes i agresivnost
- Stres
- Briga
- Poremećaji ishrane
- Odlaganje (prokrastinacija)
- Poremećaji ponašanja kod djece i adolescenata
- Problemi u partnerskim i porodičnim odnosima
- Problemi separacije (prekid ljubavne veze, razvod, smrt bliske osobe)
- Hipohondrija
- Narušeni bračni odnosi
- Seksualne disfunkcije
- Ljubomora
- Problemi u komunikaciji (asertivnost)
- Poremećaji ličnosti
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)