Kategorija: Psihološke teme

Danas se mnogo govori o komunikacijskim vještinama, virtualnoj komunikaciji i problemima koji se u komunikaciji javljaju. Zašto je toliko važna dobra komunikacija? Važna je zato što se mnogi brakovi danas raspadaju upravo zbog nedostatka komunikacije ili nerazumijevanja. Važna je i zato što se najveći broj otkaza daje ili dobiva zbog loše komunikacije s kolegama ili nadređenima, a tek se u rijetkim slučajevima radi o nezadovoljstvu radnim učinkom ili radnim mjestom. Dobra komunikacija važna je i zato što omogućuje bolje, potpunije i sadržajnije odnose s drugim ljudima. Osim toga, zahvaljujući uspješnoj komunikaciji možemo izgraditi čvrste i stabilne odnose, što nam otvara… >> "Zašto je važna dobra komunikacija?"

Seks u braku u današnjem svijetu nema osobito dobru reputaciju. Ipak, mnogi tvrde da je to najbolja vrsta seksa. Koje su prednosti seksa u braku? Osnovna je prednost to što se partneri dobro poznaju, pa s vremenom postaju slobodniji u izražavanju svojih želja i fantazija. Također, mnogi se tek u braku osjećaju sigurnima u partnerovu ljubav, pa se smanjuje ili posve gubi strah od napuštanja ili strah da je partner uz njih samo iz koristoljublja. Zajednički život donosi i bliskost te privrženost, a ako brak funkcionira, to se pozitivno odražava i na seksualne odnose. Glavni razlog zašto seks u braku… >> "Seks u braku"

Za sve vas koji se pitate kome biste se trebali obratiti zbog problema koji imate, dr. Aleksandra Bubera detaljno i jasno odgovara na to pitanje. Saznajte: >> "Razlika između psihologa, psihijatra, psihoterapeuta i kouča"

Nisam dovoljno dobra. Nisam dovoljno lijepa. Nisam dovoljno uspješna. Nisam zanimljiva. Ne znam koje su moje kvalitete, ne znam što da radim da promijenim sliku o sebi! Sve su to misli koje su mi se počele javljati, a kako sam bivala starija, pojavljivale su se sve češće i intenzivnije. Kad sam počela učiti o ljudskom umu, ponašanju i emocijama, shvatila sam da te misli vrlo štetno utječu na moje samopouzdanje. Pozitivna slika o sebi bila mi je ozbiljno narušena! Bilo je potrebno radikalno promijeniti kut gledanja na sebe i svoje kvalitete. Što podrazumijeva pozitivna slika o sebi? Pozitivna slika o… >> "Pozitivna slika o sebi"

Kažu da je za perfekcioniste život poput putovanja prema nesretnom životu s kartom u jednom smjeru. Perfekcionisti su usmjereni samo na cilj, beskonačan popis uspješno obavljenih zadataka i zadovoljavajuću sliku o sebi, a sve to obično prati depresija i poremećaji hranjenja. Kako vi vidite perfekcioniste? Kako netko postaje perfekcionist? Najčešće su to ljudi koji su tijekom odrastanja bili kritizirani i za najmanju pogrešku ili propust, a istovremeno nisu dobivali nagrade za ono što je bilo dobro. Takav način odgoja vodi do životnog stava da ništa što te osobe imaju/rade/jesu nije dovoljno dobro. Budući da im je tijekom odrastanja stalno ukazivano… >> "Perfekcionizam"

U blagdansko vrijeme ljudi spontano ulaze u proces uzlazne putanje unutarnjih stanja, koja su poprilično povezana s vanjskom užurbanošću i događajima koji uključuju proslave, a što podrazumijeva neku vrstu posebnosti. Ipak, taj unutarnji stav pred nadolazećim događajima stavlja nas u poziciju iščekivanja “nečega” što bi trebalo obogatiti naš svijet. Pitanje životne radosti nešto je što nas ispunjava i njime možemo mjeriti kvalitetu života. Sastavni dio radosnog stava jest zadovoljstvo, a ono je obično povezano s nekom ispunjenom željom. Može voditi k smirenosti ili uzbuđenju, ovisno o tome kako osoba reagira na ispunjenje vlastite želje. Dok je ugoda tjelesni fenomen koji… >> "Na koje sve načine možete podići vlastito raspoloženje"

Danas se o temi nasilja mnogo govori. Svjesniji smo prisutnosti nasilja u obitelji, u školi, na ulici. Iako je nasilje i ranije postojalo kao društveni fenomen, čini se da ga, unatoč brojnim kampanjama, ima sve više. Pojavom društvenih mreža došao je i novi oblik nasilja – kibernetičko nasilje. Psiholozi, sociolozi i povjesničari navode brojne razloge zašto se to događa, no ja ovdje želim skrenuti pozornost na nešto drugo. Da bi nasilje postojalo, neophodno je da postoje počinitelj i žrtva. Prema većini službenih istraživanja, počinitelji fizičkog nasilja uglavnom su muškarci. Kao najčešće žrtve nasilja spominju se žene i djeca. Ipak, činjenice… >> "Muškarci kao žrtve nasilja"

Je li vam i sama pomisao na odlazak kući za blagdane – gdje ćete provesti vrijeme „zarobljeni“ s obitelji – dovoljna da vam se digne kosa na glavi? Kad se sjetite svih provokacija, omalovažavanja, kritika i scena koje se ponavljaju iz godine u godinu? Niste jedini. Mnogi ljudi doživljavaju odlazak kući za blagdane kao nešto što bi najradije izbjegli, kao obvezu od koje bi pobjegli. Ako su obiteljski odnosi teški i napeti, ako je tijekom odrastanja bilo trauma, alkoholizma, nerazumijevanja ili nasilja, onda je to sasvim razumljivo. Tijekom psihoterapijskog rada, od mnogih sam ljudi čula da im blagdani teško padaju… >> "Kako preživjeti obiteljska okupljanja?"

Depresija je danas prisutnija nego ikada. Svijet funkcionira na način da su mnogi ljudi izloženi povećanom stresu, brzim promjenama, mnogi su iskusili gubitak posla i strah za vlastitu egzistenciju, pa se može reći da je ona očekivana reakcija na dane okolnosti. Ne može se tvrditi da su svi ljudi prošli kroz pravu kliničku depresiju i trebali lijekove kako bi povratili svoju funkcionalnost, ali da je većina doživjela depresivnu epizodu, može se s pravom zaključiti. Adolescentna kriza često je praćena depresivnom epizodom kada se iz dječjeg svijeta prelazi u svijet odraslih. I općenito, sve ostale životne faze, promjene i krize mogu… >> "Da li smo svi nekada depresivni?"

Ljubav, briga i bliskost na početku života neophodni su nam kako bismo preživjeli. Da nije bilo nikoga tko bi nas mazio, pazio, hranio i njegovao dok smo bili mali, ne bismo preživjeli ili bismo znatno sporije rasli. Beba koju su hranili, nosili, ljuljali i mazili kao odrasla osoba osjeća se sigurnijom i voljenijom od one kojoj je to bilo uskraćeno. Zašto nam je to važno? Zato što, ovisno o ličnosti osobe i njezinu odnosu s okolinom, stvaramo nešto što bismo mogli nazvati „optimalnom dozom bliskosti“. Što je to? To je ona razina bliskosti s drugima u kojoj nam je ugodno… >> "3 razloga zbog kojih ljudi produžavaju svoju usamljenost – iskustva iz prakse"

Porođaj je jedan od najintenzivnijih trenutaka u životu žene – fizički, emocionalno i psihološki. Način na koji dolazimo na svijet ostavlja trag na majku i bebu, no o tome rijetko se govori. Umjesto da se pitamo kako smo se u tom iskustvu osjećale, često se čuje: Bitno je da je sve prošlo. Društvo često utišava prirodnu potrebu žene da podijeli svoja osjećanja o porođaju, održavajući mit o lakoći majčinstva. Porođaj se prikazuje kao jedinstven i veličanstven trenutak, no može biti i složen, nepredvidiv te duboko izazovan za mnoge žene. Dok se prilagođavamo transformaciji u majčinstvo, istovremeno obrađujemo i iskustvo porođaja.… >> "Telo pamti: Kako iskustvo porođaja oblikuje majku i bebu"

Nekim ljudima je neugodno otvarati se psihoterapeutu licem u lice te im je lakše to učiniti uz anonimnost koju online savjetovanje pruža. Kod dopisnog savjetovanja, i klijent i savjetnik mogu pisati i odgovarati na poruke onda kada im to najviše odgovara, što također nije zanemariva činjenica s obzirom na današnji dinamičan način života. Što je dopisno savjetovanje? Dopisno savjetovanje je oblik savjetovanja ili psihoterapije putem pisanih poruka. Koje su prednosti dopisnog savjetovanja? Za razliku od online psihoterapije ili savjetovanja, pri kojima se razgovor odvija uživo u zakazanom terminu, kod dopisnog savjetovanja ne postoje strogo definirani termini za komunikaciju sa savjetnikom.… >> "Dopisno savjetovanje"

Što je psihološko savjetovanje? Psihološko savjetovanje je oblik profesionalne podrške koji pomaže ljudima prevladati životne izazove, poboljšati svoje emocionalno stanje i razviti učinkovitije strategije suočavanja s problemima. Savjetovanje je obično kraćeg trajanja, usmjereno na trenutne probleme i pruža konkretne alate za rješavanje poteškoća. Za razliku od psihoterapije, ono ne ulazi duboko u prošlost i nesvjesne procese, već se bavi sadašnjim situacijama i budućim ciljevima. Kada se koristi psihološko savjetovanje? Psihološko savjetovanje može biti korisno u mnogim situacijama, uključujući: Savjetovanje nije namijenjeno ozbiljnim mentalnim poremećajima poput depresije, PTSP-a, poremećaja ličnosti ili ovisnosti – u tim slučajevima potrebna je psihoterapija ili psihijatrijska… >> "Psihološko savjetovanje"

Vaša razina povjerenja, koja se naziva samopouzdanjem, jest povjerenje ili vjera koju imate u sebe i svoje sposobnosti. Samopoštovanje je mišljenje koje imate o sebi. Stvarni osjećaji samopouzdanja i pozitivnog samopoštovanja utječu na to kako razmišljate i djelujete, što osjećate prema drugima i koliko ste uspješni u životu. Imati samopouzdanje ne znači da možete učiniti sve. Samopouzdani ljudi imaju realna očekivanja. Čak i kada se neka njihova očekivanja ne ispune, nastavljaju ostati pozitivni i prihvaćaju sebe. Razumijevanje samopouzdanja Samopouzdanje vam omogućuje pozitivan, ali realan pogled na sebe i situacije u koje ste uključeni. Ako imate samopouzdanje, obično se ne bojite… >> "Nedostatak samopouzdanja"

Mnogi ljudi smatraju da je lakše izgraditi samopouzdanje nego samopoštovanje, a kombinirajući jedno s drugim, završavaju s dugim popisom talenata i postignuća. Umjesto da se suoče sa stvarnim problemima, oni se često cijeli život skrivaju iza svojih diploma i nagrada. No, kao što svatko tko je studirao zna, dugačak popis postignuća nije zamjena za zdravo samopouzdanje. Dok ovi ljudi rade na svom popisu u nadi da će jednog dana biti dovoljno dug, pokušavaju ispuniti prazninu u sebi vanjskim elementima poput statusa, prihoda i slično. Dakle, koja je razlika između samopouzdanja i samopoštovanja? Riječ “povjerenje” dolazi od latinskog fidere, što znači… >> "Samopouzdanje naspram samopoštovanja"

Nostalgija, u najširem smislu riječi, predstavlja bilo koji oblik čežnje za nekim prošlim vremenima ili osobama, za nečim što se više ne može i neće vratiti u naš život. Međutim, vrlo se često nostalgija veže uz osjećaj tuge koji se javlja kad smo daleko od kuće, u novom i nepoznatom okruženju. Takav osjećaj nostalgije uobičajen je kod osoba koje su se privremeno ili trajno preselile, a to mogu biti studenti, ekonomski migranti, izbjeglice, osobe na odsluženju vojnog roka ili na duljem bolničkom liječenju. Vrlo je malo ljudi imuno na nostalgiju. Reakcije na nju mogu varirati i uključivati depresiju, anksioznost, fizičke… >> "Nostalgija za domom"

Život je čudan. Ponekad se zaljubite u najgoru osobu na svijetu. A ponekad vam najdraža osoba na planeti uzme srce, ali stvari jednostavno nisu … kako treba. Čini se pomalo suludo tražiti znakove da je vrijeme da prekinete s nekim koga još uvijek volite. Mislim, ako nekoga volite, trebali biste biti zajedno, zar ne? Pa… ne uvijek. Veze završavaju iz raznih razloga, ne samo zbog prevare. Ponekad se završe i bez ikakvog konkretnog razloga. Nikad nije lako znati treba li prekinuti, osobito ako ljubav još postoji. Osjećaj da „nešto nije u redu“ sasvim je legitiman razlog za prekid. Ako se… >> "6 znakova da je vrijeme da prekinete s nekim koga još uvijek volite"

“Da bismo zaista znali i razumjeli kako svemir funkcionira, moramo podići svoja istraživanja iznad razine misli i osjećaja te zakoračiti u područje izravnih, osobnih iskustava. Tamo sinkronicitet postaje ključ koji otvara najveće misterije svemira.” – David Wilcock Nekada sam mislila da neuki ljudi robuju svojim predrasudama, a onda sam shvatila da ropstvo može biti i kad robuješ vlastitom znanju, makar to znanje bilo potkrijepljeno sveučilišnom diplomom. Ono što pročitamo u referentnim udžbenicima postaje neka vrsta aksioma: ne provjeravamo dalje i ne sumnjamo. Godinama slušamo da geni određuju naše osobine, pa i karakter i ponašanje; a onda nam epigenetika kaže da… >> "Kako nam Svemir izaziva nemir"

Izazovi samopouzdanja i samopoštovanja dio su svakodnevnog života. Važno je naučiti kako se nositi s neuspjehom i negativnim iskustvima. Samopouzdanje i samopoštovanje mogu se naučiti i uvježbati. Ovo učenje zahtijeva promjenu, nova ponašanja, vrijeme i energiju. Izgradnja samopouzdanja i samopoštovanja podrazumijeva napuštanje starih navika i razvoj novih, korisnijih. Jedna od ključnih navika koje treba prekinuti jest ona negativnog razmišljanja. Takve su misli vjerojatno toliko ukorijenjene u vašem umu da pretpostavljate da su nepromjenjive, no nisu. Učenje kako prepoznati i suočiti se s vlastitim negativnim mislima učinkovit je način započinjanja rada na povećanju samopoštovanja. U nastavku su neke sugestije kako biste… >> "Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja"

Na razvoj samopouzdanja utječe mnogo čimbenika. Stavovi roditelja ključni su za formiranje dječjeg doživljaja samoga sebe, posebice u najranijoj dobi. Kad roditelji iskazuju prihvaćanje, dijete dobiva čvrste temelje za zdravo samopoimanje. Ako je jedan ili oba roditelja pretjerano kritičan ili zahtjevan ili ako pretjerano štite dijete i obeshrabruju ga u pokušaju da bude samostalno, dijete može pomisliti da je nesposobno, neadekvatno ili manje vrijedno. Međutim, ako roditelji potiču djetetovu neovisnost i prihvaćaju ga i vole čak i kada pogriješi, dijete uči prihvaćati sebe i na dobrom je putu razvoja samopouzdanja. Zanimljivo je da nedostatak samopouzdanja ne mora nužno biti povezan… >> "Kako se inicijalno razvija samopouzdanje?"

Projekcija prethodne veze na sadašnju vezu nalik je proživljavanju sna koji smo imali prethodne noći, ali osvijetljenog današnjim svjetlom. Prošlost više nije aktualna, ali se naša sjećanja i iskustva iz bivše veze mogu vratiti i proganjati nas. Iako svi intelektualno znamo da to nije dobro ni za nas ni za našeg partnera, mnogima se od nas događa češće nego što bismo željeli. Premda znamo da nije dobro iznova proživljavati prošlost i projicirati je na sadašnjeg partnera, postoje još dva važna razloga zašto želimo obuzdati tu sklonost. Prvo, ona blokira našu radost. Istinsku radost možemo doživjeti jedino u sadašnjem trenutku. Čak… >> "Ne dopustite da vaše prethodne veze utječu na sadašnju"

Naš stil emocionalnog vezivanja utječe na sve, od našeg izbora partnera do toga kako nam se veza razvija i, nažalost, kako može završiti. Upravo zato prepoznavanje našeg obrasca vezivanja može pomoći da razumijemo svoje prednosti i nedostatke u vezi. Obrazac vezivanja formira se tijekom ranih vezivanja u djetinjstvu i nastavlja funkcionirati kao “radni model” za odnose u odrasloj dobi. Model emocionalnog vezivanja utječe na to kako svatko od nas reagira na svoje potrebe i na koji ih način zadovoljava. Kada postoji siguran obrazac vezivanja, osoba je samopouzdana, staložena i u stanju otvoreno komunicirati s drugima, zadovoljavajući svoje i tuđe potrebe.… >> "Kako vaš stil emocionalnog vezivanja utječe na vašu vezu"

Svaki čovjek ima prošlost. Bez obzira na dob, svatko je prošao određena iskustva koja u sadašnjosti ostavljaju manji ili veći utjecaj. Često se kaže da male bebe gotovo ništa ne mogu znati ili shvaćati, no iako one ne razumiju što im se govori, vrlo točno mogu „kodirati” izraz lica osoba iz svoje okoline, dodir ili način na koji se zadovoljavaju njihove potrebe. Ako se, primjerice, dogodi da u toj dobi beba rijetko nailazi na topao i nasmiješen izraz lica, ako su dodiri i maženja rijetki, a potrebe bebe zadovoljavaju se s popriličnim zakašnjenjem, možemo zaključiti da takvo rano iskustvo ne… >> "Snažan utjecaj prošlosti – kako to prošlost ostaje u sadašnjosti?"

Jedan od najvećih uzroka problema u vezama je nedostatak povjerenja. Budimo realni. Svi smo mi nekada u životu bili izigrani ili razočarani, bilo od roditelja, braće, sestara, vršnjaka, poslovnih partnera, prve ljubavi ili u sljedećim romantičnim vezama. U većini slučajeva, gubitak povjerenja u neku osobu nije toliko povezan s tim što je ta osoba zapravo učinila, koliko s našom percepcijom njezina postupka i personalizacijom iskustva. Povjerenje je zanimljiv pojam, jer uključuje uvjerenje da se druga osoba mora ponašati na točno određen način ili biti točno takva kakva nama odgovara, kako bismo se mi osjećali dobro. Kad netko ne djeluje u… >> "Teret nepoverenja u vezama"

Pojedinac može sve, samo ako odluči što hoće! Prije nego što uložite energiju u neku aktivnost, zapitajte se: Voli li me taj posao? Vole li me rezultati koje mi taj posao donosi? Kako se osjećam dok radim taj posao? Ako su odgovori pozitivni, na dobrom ste putu prema uspjehu. Samim promišljanjem i postavljanjem ovih pitanja pripremat ćete sebe i svoj um za aktivnost koja slijedi. Istinskom motivacijom nazivamo onu koja proizlazi iz same prirode aktivnosti i zadovoljstva koje nam ona donosi. Na primjer, ako ste upisali određeni fakultet zato što uživate u učenju te građe, a ne zato što vam… >> "Motivacija – kako da se pokrenemo za ono što želimo?"

Narcisoidne osobe žive među nama. Možda je vaš bliski prijatelj narcis ili možda kolega s posla. Možda ste čak i u vezi s jednim! Primili smo pitanje od čitatelja koji sumnja da je u vezi s narcisoidnom osobom. Zabrinuta je za budućnost svoje veze; i to s pravom! Veza s narcisoidnom osobom može biti teška, zbunjujuća, a u najgorem slučaju može doći do emocionalne manipulacije ili zlostavljanja. Iako se to ne odnosi na sve narcise, dobro je biti svjestan mogućih znakova. Jeste li u vezi s narcisoidnom osobom? Pročitajte više o ovih deset znakova koji vam mogu ukazati na to.… >> "10 znakova da ste u vezi sa narcisoidnom osobom"

Kao tinejdžerici, znalo mi se dogoditi da u trenucima velike emocionalne uznemirenosti počnem osjećati gušenje. Odjednom bih primijetila kako mi nedostaje kisika i pokušavala bih ga nadoknaditi zijevanjem i „gutajući“ zrak. Osjećala sam se – a vjerojatno i izgledala – kao riba na suhom. Godinama kasnije, saznala sam da se to što mi se događalo naziva hiperventilacija i da mi zapravo nije nedostajalo kisika, nego ugljikovog dioksida. Moje netipično hiperventiliranje bilo je jedna tipična manifestacija paničnog napada. U vrijeme kad sam doživljavala panične napade, nisam imala ni ideju zašto se to događa. Ipak, bila sam dovoljno svjesna, savjesna i zainteresirana… >> "Šta nam poručuju panični napadi?"

Ljudi se ne rađaju tolerantni ili netolerantni – to je nešto što se razvija i uči. Samim time, puno se može učiniti da dijete izraste u osobu koja će znati poštovati različitosti. Kad se spomene riječ tolerancija, najčešće se misli na prihvaćanje i uvažavanje tuđih stavova, mišljenja ili ponašanja. Međutim, ako pogledamo izvorno značenje te riječi, dolazimo do toga da prijevod s grčkog na naš jezik zapravo znači trpjeti. Na temelju toga moglo bi se zaključiti da je svaka tolerantna osoba neka vrsta žrtve koja podnosi različite napore tolerirajući druge i njihove stavove, dok bi možda bilo ispravnije povezati toleranciju… >> "Kako se uči i zašto je važno biti tolerantan?"

Najčešće se pojam slomljenog srca povezuje s prekidima, tj. prekidom ljubavnih veza. Ipak, srce može slomiti i gubitak drugačije prirode, od onog kad ostanemo bez neke važne i značajne stvari u životu za koju smo se dugo i teško borili, pa sve do velikih i konačnih gubitaka voljenih prijatelja, rođaka ili članova obitelji. Iako svaki od tih gubitaka ostavlja velik i dubok trag, najčešće se spominju oni koji su povezani s prekidom emotivnih veza, jer čini se da ljudi u takvim situacijama teško nalaze način kako izaći na kraj s gubitkom. Možda i zato što, u slučaju emocionalnih gubitaka i… >> "Lijek za slomljeno srce je u nama samima"

O hipohondriji se najčešće misli kao o stanju pretjeranog straha od bolesti, koje možda nije dovoljno ozbiljno da bismo se njime detaljnije bavili. Koliko je hipohondrija uistinu ozbiljna i u kojoj mjeri može utjecati na život pojedinca? Je li sve to samo u glavi ili može izazivati i konkretne tjelesne tegobe? – Hipohondrija se definira kao pretjerana zaokupljenost tjelesnim simptomima, zdravljem i bolestima, zbog patološkog straha od ozbiljne bolesti. Za hipohondriju se znalo još u antičkoj Grčkoj, a u medicinskoj praksi taj se pojam koristi od 16. – 17. stoljeća. Ona spada u poremećaje povezane sa strahom i ubraja se… >> "Hipohondrija"

Ko-ovisnost ili ovisnost o odnosu noviji je koncept pa je korisno najprije objasniti o čemu se točno radi. Relativno često će vam se prijatelji požaliti na depresivno raspoloženje, anksioznost, izloženost stresu, možda ćete kod nekoga posumnjati na problem s ovisnošću o alkoholu, kockanju ili radu, ili ćete pomisliti da netko koga poznajete ima poteškoće ili poremećaj hranjenja. Rijetko će vam, međutim, netko reći da je ko-ovisnik. Ko-ovisnik je osoba koja dopušta da ponašanje druge osobe utječe na nju i opsjednuta je kontrolom ponašanja te osobe. Riječ je o progresivnom procesu reagiranja na drugu osobu i njezino ponašanje, na koje se… >> "Ko-ovisnost ili ovisnost o odnosu"

Prije svega, koliko je važno dobro odgajanje za društveni život djeteta na duže staze? – Dobar odgoj je od ključne važnosti za djetetovu budućnost. Ono što dijete „ponese od kuće“, bilo da se radi o pozitivnim ili negativnim porukama, navikama i načinu odgoja, puno više određuje kako će se ono snaći u životu nego njegov genetski dan temperament i potencijal. To ne znači da od djeteta koje se rodilo, primjerice, s mentalnom insuficijencijom možete napraviti ‘čudo od djeteta’, ali znači da od svakog djeteta, koje se rodilo barem prosječno, možete odgojiti osobu koja će se dobro snalaziti u društvu. Razborit… >> "Odgoj i društveni život djece"

Većina ljudi tvrdi da znaju što je manipulacija i da mogu prepoznati manipulatore. Kad sam počela držati treninge asertivne komunikacije (instruktorske – za buduće trenere asertivne komunikacije, ali i iskustvene tečajeve za ljude koji žele unaprijediti svoje komunikacijske vještine), bila sam poprilično razočarana. Svi polaznici ovih treninga znaju da je manipuliranje strategija kojom pojedinci ostvaruju svoje interese na ‘pokvaren’ način i znaju da je manipulacija loša. Ono što me je razočaralo jest činjenica da većina manipulaciju smatra nužnom i ponekad pozitivnom. Zato na početku svake priče o manipulaciji raščistimo nešto: Može se i bez manipulacije Manipulacija nikad nije pozitivna Manipulacija… >> "Kako raskrinkati manipulaciju"

Zajedno su već 35 godina, a u braku 33. Još uvijek, kad joj se obraća, kaže maco. Ona mu i dalje sa zadovoljstvom i osmijehom kuha kavu u pet ujutro – tada počinje njihov ritual koji traje koliko i njihov brak. Vode li još uvijek ljubav jednako strastveno kao nekad? Smiju li se baš svako jutro jedno drugome za dobro jutro? Je li on ikada zaboravio da im je baš tog dana godišnjica, pa otišao na tenis s prijateljem? Je li ona ikada zaboravila ispeglati mu košulju za važan sastanak? Na ta pitanja nemam odgovor, ali ako me pitate poštuju… >> "Uspješni parovi komuniciraju"

Ljudi nisu uznemireni stvarima po sebi, već svojim pogledom na njih. – Epiktet Ovu misao grčkog filozofa u praksi je primijetio Aaron Beck, američki psihijatar. Kroz rad sa svojim depresivnim pacijentima, proučavajući kognitivni (misaoni) sadržaj koji su iznosili, razvio je novi vid terapije – kognitivnu terapiju. Jedna od njezinih osnovnih pretpostavki jest da su emocije koje doživljavamo posljedica naše misaone reakcije na neki unutarnji ili vanjski događaj. To znači da između događaja koji nas uznemiruje (npr. petak je navečer, a nitko nas ne zove van) i emocionalne reakcije – npr. očajanja koje pritom osjećamo, postoji još jedna postaja – u našoj… >> "Kako donosimo netočne zaključke koji nas povređuju?"

Što je životni skript i na koji način on utječe na oblikovanje našeg identiteta? Životni skript je nesvjesni životni plan koji “sastavljamo” u djetinjstvu. Životni skript zapravo čine niz skriptnih odluka. Skriptna odluka je iskrivljeno uvjerenje o nekom važnom životnom pitanju, a takva se odluka donosi na temelju skriptnih zaključaka, odnosno iskrivljenih predodžbi ili uvjerenja o važnim životnim pitanjima. One se donose pod utjecajem roditelja, okoline, nedovoljno informacija, kao i zato što dijete ima drugačiji način razmišljanja od odraslih osoba, tako da je mogućnost iskrivljenja vrlo velika. Djeca razmišljaju magijski i konkretno povezuju događaje. Kao kad dijete izjavi sljedeće: „Rekao… >> "Životni skript (dio 1) – nesvjesni planovi koji nas oblikuju"

Što je životni skript i kada se formira, pročitajte u prvom tekstu iz ovog serijala. U nastavku psihijatar i psihoterapeut, Aleksandra Bubera odgovara: Što najviše utječe na strukturu ličnosti, odnosno na stvaranje životnog skripta? Na temelju čega sve donosimo odluke, zaključke, uvjerenja, vjerovanja, vrijednosti…? Skriptne odluke mogu se donijeti pod vanjskim utjecajem ili dijete samo pogrešno zaključi zbog nedovoljno informacija i konkretne razine razmišljanja. Ipak, najvažniji izvor poruka na temelju kojih dijete zaključuje o sebi, drugima i svijetu upravo su oni ljudi koji su mu najvažniji, dakle roditelji, obitelj, prijatelji i drugi autoriteti. Što je neka osoba djetetu važnija, to… >> "Životni skript (dio 2) – tko sve i kako utječe na formiranje plana kojim teče naš život?"

Ovaj je tekst treći po redu iz serijala o životnom skriptu. U ranije objavljenim dijelovima pročitajte:što je životni skript i kada se formira tetko sve i kako utječe na njegovo formiranje. Kako životni skript utječe na emocije i ljubav, na uvjerenja i stavove o partnerskim odnosima? Partnerski odnosi, ljubav i emocije važna su životna pitanja, i ako imamo iskrivljene stavove o tim pitanjima, u skladu s njima ćemo se i ponašati. To, primjerice, znači da ako osoba vjeruje da je nitko ne može voljeti ili da nije dovoljno dobra, lijepa ili bilo što drugo, ponašat će se u skladu s… >> "Životni skript (dio 3) – kako nesvjesni životni plan utječe na emocije, ljubav i odabir partnera?"

Ovaj je tekst četvrti po redu iz serijala o životnom skriptu. U ranije objavljenim dijelovima pročitajte:što je životni skript i kada se formira,tko sve i kako utječe na njegovo formiranje ikako utječe na ljubav i odabir partnera. Psiholozi ističu da životni obrasci utječu i na naše ponašanje u vezi, shvaćanje partnerskih odnosa, davanje, primanje, kontrolu… Kao i na sve ostalo u životu, uzimajući naravno u obzir realne okolnosti, na funkcioniranje u partnerskim odnosima najviše utječu naša uvjerenja o tome kako to treba (a često mislimo i mora) funkcionirati. Najbolje funkcioniraju veze u kojima partneri imaju vrlo slična uvjerenja o partnerskim… >> "Životni skript (dio 4): Partnerski odnosi: uklapanje sličnosti i razlika kroz nesvjesni životni plan"

Ovaj je tekst peti po redu iz serijala o životnom skriptu. U ranije objavljenim dijelovima pročitajte:što je životni skript i kada se formira,tko i kako utječe na njegovo formiranje,kako utječe na ljubav i odabir partnera ikako se u tom planu kod partnera uklapaju sličnosti i razlike. Kako životni skript utječe na naše ponašanje, može li nas ograničavati i sputavati u nekim važnim životnim odlukama? Životni skript snažno utječe na naše ponašanje i sve odluke o važnim životnim pitanjima donijet ćemo u skladu sa skriptnim uvjerenjima, ako ona na tu temu postoje. Znači li to da, budući da znamo kako se… >> "Životni skript (dio 5) – zapečaćen životni tijek ili ipak ima lijeka?"

Opće je poznato da su misli i tijelo neraskidivo povezani. Misli utječu na dobro raspoloženje u tijelu i zaslužne su za dobro zdravlje i skladan život. Misli su ogledalo našeg odnosa sa sobom i vanjskim svijetom te na temelju njih donosimo odluke koje utječu na naš život, zdravlje i blagostanje. Sve je više istraživanja koja idu u prilog tome da su mnoga fizička oboljenja posljedica prethodnih misli i emocija, a ta se grana u medicini zove psihosomatika. Najčešća pogreška osoba koje započinju neki program mršavljenja jest emocionalni pritisak koji si same stvaraju raznoraznim destruktivnim mislima. To su misli poput: “Ja… >> "Kako misli utječu na mršavljenje?"

Odgovor na ovo pitanje čini se teškim i kompliciranim, ovisi o odnosu, o osobnosti partnera, o tome koliko dugo veza traje, itd. Možemo se baviti pojedinostima veze, ali ono što ostaje jest da se osoba koja razmišlja o prekidu i razilaženju duboko zamisli i osluhne svoje osjećaje. Evo kako kažu neke izreke: „Ljubav radije umire nego da životari.” „Ni haljinu se ne isplati krpati, a kamoli ljubav. Bolje je otići.” Svaka veza ima svoje uspone i padove, veze su ciklus i postoje prepreke koje, ako se prevladaju zajedničkim snagama, vode prema skladnom i zdravom odnosu. Takvi se periodi prevladavaju uz… >> "Kada je vrijeme za razlaz?"

“Ljubav je jedina stvar koja ima smisla u apsurdnim uvjetima vanjskog svijeta.”  Sigmund Freud   Upravo njegovo određenje normalnosti kaže da je normalna ona osoba koja je sposobna za rad i ljubav. Mnogi su pokušali definirati i objasniti ljubav, ali ne postoji univerzalna i točna definicija. Ljubav povezuje više osjećaja poput strasti, zaljubljenosti, požude; neki autori navode da je ljubomora dio ljubavi pa da je granica između ljubavi i mržnje tanka. Vrlo je važno prvo prepoznati razliku između zaljubljenosti i ljubavi. Zaljubljenost se obično događa na početku veze, ona nas čini poletnima, veselima i vrlo često nas čini “slijepima”. U… >> "Kako da znam voli li me partner(ica)?"

Imajte hrabrosti postavljati pitanja i reći što doista želite. Komunicirajte s drugima što jasnije kako biste izbjegli nesporazume, bol i dramu.   Don Miguel Ruiz „Ti samo trebaš raditi ono što ti treba raditi.“ rekao je jednom prilikom Z. M. Odgovor je bio: „Ne razumijem, što je to što ja trebam raditi, a da već ne radim?“ kaže I. Š. Nije bilo odgovora, on jednostavno nije mogao objasniti svoju misao na način da bude razumljiv onome tko poruku prima. Do daljnjeg je ostala enigma… Jedna od osnovnih i najvažnijih stvari u komunikacijskom procesu upravo je to, da kad osmislimo poruku… >> "Komunikacija u partnerskim odnosima – čuješ li me ili samo slušaš?"

Partnerski odnosi zauzimaju veći dio našeg života, oni su stup obitelji, naša podrška u svakom smislu te riječi. Kako bismo bili produktivni u svakoj svojoj životnoj ulozi, pa tako i u partnerskoj, odnose treba održavati, odnosno važno je da njegujemo odnose koji su zdravi. Mnogo je čimbenika koji utječu na partnerske odnose i svaka ljubavna veza je priča za sebe te je jedinstvena. Ono što na njih najviše utječe jesu obrasci emocionalnog vezivanja. Psihološka teorija emocionalnog vezivanja navodi četiri tipa: Izbjegavajući tip – osobe s ovakvim stilom izbjegavaju emocionalno vezivanje pa čak i ekstremno ističu svoju samostalnost i negiraju emocionalne… >> "Što su zdravi partnerski odnosi?"

Glavni simptomi depresije su subjektivni osjećaj nesreće, nesposobnost suočavanja s budućnošću, nedostatak energije, teškoća koncentracije, preokupiranost neugodnim mislima, teškoća odlaska na spavanje. Osjećanja koja su dominantna kod depresivne osobe su tuga, anksioznost, neraspoloženje, žalovanje. Postavlja se pitanje kako razlikovati depresiju od tuge? Tuga je npr. reakcija na gubitak voljene osobe, traje određeno vrijeme i postupno joj slabi intenzitet. Za razliku od tuge, depresija ne mora se pojaviti uslijed određenog gubitka, iako to često može biti slučaj, dugo traje i intenzitet se često povećava. Dakle, kod depresije negativna osjećanja prisutna su ne samo danima, već i tjednima ili mjesecima. Depresivna osoba… >> "Kako ću znati jesam li u depresiji?"

Reč depresija je veoma ustaljena u govoru, tako da se ponekad misli na pravu depresiju, a ponekad na period neraspoloženja i tugovanja. Da bismo napravili razliku, potrebno je naznačiti da je depresija jedno ozbiljnije psihičko stanje od tugovanja i zapravo predstavlja poremećaj. Kao poremećaj, ona ima svoje simptome poput gubitka volje, koncentracije, telesnih problema, problema sa ishranom i spavanjem. Međutim, svi ovi simptomi mogu se pojaviti i kod tugovanja. Tugovanje obično ima svoj okidač, uzročno-posledičnu vezu. Ono je normalna reakcija na životni događaj, prolazno je, te osoba nastavlja sa svojim životnim aktivnostima sasvim normalno, ulazeći u svoj ciklus raspoloženja u kojem je… >> "Koje su razlike između tugovanja i depresije?"

Svi oni koji su bar nekad u životu osetili svu gorčinu osećanja usamljenosti znaju koliko je ono uznemiravajuće iskustvo. Ako pitamo ljude koji su usamljeni da nam opišu šta zapravo doživljavaju – čujemo da imaju osećaj praznine, da se osećaju kao da nikome ili nigde ne pripadaju…kao da su sami na ovome svetu. Žele kontakt sa drugim ljudima, povezanost, ljubav i bliskost, a ne mogu da ih ostvare. Kvalitet našeg života je u velikoj meri određen kvalitetom interakcije sa drugim ljudima, pa tako ukoliko ne zadovoljavamo neke od osnovnih ljudskih potreba – potrebu za pripadanjem, razumevanjem, toplinom – imamo doživljaj… >> "Usamljenost vs samoća"

Usamljenost je osjećaj koji najviše boli. Upravo zato je i najveća kazna za najteža kaznena djela izolacija – samica. Naša potreba za pripadanjem snažnija je od svih drugih, ponekad čak i snažnija od nagona za opstankom. Upravo nas ta potreba za pripadanjem potiče na povezivanje s drugima, održavanje kvalitetnih odnosa i ostajanje u kontaktu s ljudima. Nažalost, katkad se dogodi da taj kontakt izgubimo. Možda smo se preselili i započeli novi život ili smo imali iskustvo da nas drage osobe često povrjeđuju, što može dovesti do osjećaja izolacije i usamljenosti. Ako je naš odnos s drugima narušen ili oštećen, možemo… >> "Usamljenost"

Na koji su način emocije povezane s našim tjelesnim zdravljem? Ako kod svoga partnera primijetite neke od tih znakova, razgovarajte s njim, objasnite mu da vam znači ako izrazi tugu ili žalost kad je to prikladno. Pohvalite i primijetite svaki put kada pokaže neku emociju koju ranije nije izražavao. Uvjerite ga da ćete ostati uz njega čak i kad bude „slabiji“ nego inače. Ako je već razvio ozbiljniji problem u ponašanju ili psihosomatsku bolest, predložite mu odlazak na psihoterapiju. Ako se žali na probleme sa srcem, tlakom ili nekim drugim tegobama koje se iznova vraćaju ili dugo traju (nesanica, bezvoljnost,… >> "Muškarci, tijelo i osjećaji"

Psihoterapija je proces u kojem psihoterapeut i klijent zajedno nastoje ukloniti probleme koje klijent doživljava na misaonoj, emocionalnoj i ponašajnoj razini. Danas postoji mnogo psihoterapijskih pravaca i škola, brojne osobe bave se psihoterapijom, pa ljudi kojima treba pomoć često nisu sigurni trebaju li je i kome se obratiti. Da bi se psihoterapija mogla uspješno provoditi, potrebno je ispuniti neke preduvjete. Prije svega, osoba koja dolazi na psihoterapiju mora biti svjesna da ima problem i da je taj problem psihičke prirode. Nadalje, mora željeti riješiti taj problem. Neki ljudi jesu svjesni da imaju određeni problem, ali su se s time pomirili.… >> "Da li mi treba psihoterapija?"

Ako ste se ikad susreli s osobom koja ima problem s alkoholom, vjerojatno znate koliko to može biti zastrašujuće – nepredvidljivo ponašanje, provokacije, neprimjereni komentari i šale, uvrede, omalovažavanja, a ne rijetko i nasilje. Alkoholizam ne ostavlja posljedice samo na osobu koja pije, nego i na širi društveni kontekst, obitelj, posao i sve ostale odnose u kojima je ta osoba prisutna. Premda smo mi društvo u kojem je ispijanje alkohola široko prihvaćeno, kada dođe do obiteljskog nasilja ili neke druge nevolje uzrokovane alkoholom (posebno stradaju nevini ako pijana osoba upravlja vozilom), uglavnom se zgražamo i osuđujemo počinitelja. Ipak, mnogi će… >> "Djeca alkoholičara"

Jeste li se ikada zapitali zašto se ljudi oko vas uvrijede ili naljute kad im iskreno kažete što mislite? Je li vam se dogodilo da ste zbog takve reakcije odlučili zadržati svoje mišljenje za sebe i govoriti samo ono što druga osoba želi čuti? Kritika je sama po sebi neugodna, i za onoga tko kritiku izriče i za onoga tko je prima. Nitko ne voli da ga se kritizira, jer to znači suočavanje s vlastitim propustima. Također, i osobi koja iznosi kritiku situacija je neugodna, jer drugoj (često dragoj) osobi govori nešto što joj je neprijatno. Zašto je kritika potrebna?… >> "Kritika u odnosima"

Iako postoje brojni i vrlo različiti razlozi zbog kojih se ljudi odlučuju za psihoterapiju, postoji nešto zajedničko svima njima: patnja. Ljudi pate na razne načine i zbog različitih iskustava, no upravo je taj doživljaj boli i patnje ono što ljude potiče da preispitaju i promijene svoj dotadašnji način razmišljanja i ponašanja. Nesklad između onoga što želimo i onoga što trenutačno imamo često je uzrok unutarnje boli i patnje. Osim toga, ako uočimo da bismo mogli i željeli mnogo više, a ostvarujemo malo, to također može produbiti osjećaj patnje. Carl Jung je rekao: “Neuroza je uvijek zamjena za legitimnu patnju.” Kada… >> "Razlog broj 1 zbog kojeg ljudi dolaze na psihoterapiju"

Anksioznost je osjećaj koji svi s vremena na vrijeme doživljavamo, no koji često teško razumijemo. Pojavljuje se kao neodređena strepnja i predosjećaj. Bojimo se nečega, ali ne možemo precizno reći čega. Ako ne reagiramo na vrijeme i ako ovo stanje postane učestalije i intenzivnije, vremenom može dovesti do toga da osoba razvije i anksiozni poremećaj, kao i napade panike. Iza ove vrste straha zapravo se krije strah od života. Osoba se boji da su izazovi koji je čekaju preveliki te da neće uspjeti svladati probleme koji nailaze. Može vjerovati da nije dovoljno vrijedna ni sposobna te da će se naposljetku… >> "Strah od života"

Bijes je izvor energije i ključno je pretvoriti ga u zdravu životnu energiju. Emocije je uvijek dobro s nekim podijeliti, a korisno je i našaliti se na vlastiti račun – kad se počnemo smijati, i bijes popušta. Iznevjerena očekivanja stvaraju ljutnju, a kad smo bijesni, u tijelu se pojačano luče hormoni stresa koji nas čine agresivnijima. Bitne činjenice o bijesu koje valja imati na umu: Što je bijes? Bijes ili ljutnja – emocija koju doživljavamo kad procijenimo da se netko neopravdano ponaša na način koji ugrožava neku našu vrijednost/pravilo. Ljutnja, na razini komunikacije, predstavlja zahtjev za promjenom ponašanja druge osobe/situacije… >> "Kontrola bijesa"

Osobe s patološkim narcizmom ne mogu neprestano održavati sliku o vlastitoj grandioznosti i svemoći. Narcisima je potrebna „publika“ i stalno divljenje. Budući da su nestabilni u samoj srži, nemaju čvrst identitet ni sposobnost dubljih doživljaja i osjećaja, nije teško zamisliti njihov slom. U stručnom jeziku, ta vrsta sloma naziva se dekompenzacija. Što to zapravo znači? Osobe s narcističkim poremećajem ličnosti odlikuju se stalnom potrebom za drugima koji će ih veličati, podupirati i, u krajnjem slučaju, tolerirati njihovu grubost i nebrigu. Narcisi su sebični, egocentrični i potpuno nesposobni za empatiju. To ih osobito ne zabrinjava. Osjećaj krivnje zbog nemoralnih postupaka kod… >> "Pesimizam – narcistička depresija"

Je li bolje prihvaćati sebe ili se poštovati? Jesu li te dvije pozicije međusobno suprotstavljene? Konačno, je li doista važno baviti se riječima ili je to samo cjepidlačenje psihologa i psihoterapeuta? Često čujem da se neke stvari, ideje ili pojmovi „podrazumijevaju“. Obično nisam zadovoljna idejom da se toliko dobro razumijemo da ne moramo razgovarati o čemu je doista riječ. Jezik i govor služe nam da bismo povećali međusobno razumijevanje i odnos. S druge strane, postoje pojmovi koji se na prvi pogled čine sličnima, ali su nedovoljno objašnjeni i mogu stvoriti zbrku. Možda je najmanje bitan problem što vas sugovornik neće… >> "Samoprihvatanje nasuprot samopoštovanju"

Uspjeh, prihvaćenost u društvu, na poslu, priznanja i brojne druge nagrade nekim ljudima ne znače gotovo ništa za osjećaj samopouzdanja. Štoviše, pojedinci koji imaju poljuljano samopouzdanje obezvrjeđuju one koji ih hvale i prihvaćaju. Njihovi ideali uvijek su „negdje gore“ – nedostižni. Skloni su testiranju ljudi, posebno zavođenju kao vidu testa. Ako uspiju šarmirati neku osobu, zaključuju da je „ispod njih“ i time je obezvrjeđuju. Ako njihovo udvaranje ne uspije, osjećaju se malima, često i pokornima, no uz sav trud nastoje pridobiti poštovanje onih koje doživljavaju „iznad sebe“. Samopoštovanje dolazi iznutra, iz ljubavi prema sebi, samoprihvaćanja i mišljenja o sebi kao… >> "Kako se narušava i gradi samopoštovanje"