Kategorija: Psihološke teme

Izazovi samopouzdanja i samopoštovanja dio su svakodnevnog života. Važno je naučiti kako se nositi s neuspjehom i negativnim iskustvima. Samopouzdanje i samopoštovanje mogu se naučiti i uvježbati. Ovo učenje zahtijeva promjenu, nova ponašanja, vrijeme i energiju. Izgradnja samopouzdanja i samopoštovanja podrazumijeva napuštanje starih navika i razvoj novih, korisnijih. Jedna od ključnih navika koje treba prekinuti jeste negativno razmišljanje. Takve su misli vjerovatno toliko ukorijenjene u vašem umu da pretpostavljate da su nepromjenjive, ali nisu. Učenje kako prepoznati i suočiti se s vlastitim negativnim mislima učinkovit je način za početak rada na povećanju samopoštovanja. U nastavku su neke sugestije kako biste… >> "Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja"

Porođaj je jedan od najintenzivnijih trenutaka u životu žene – fizički, emocionalno i psihološki. Način na koji dolazimo na svijet ostavlja trag i na majku i na bebu. Ipak, o tome se rijetko govori. Umjesto da pitamo kako smo se pritom osjećale, često čujemo rečenicu: Važno je da je sve dobro prošlo. I samo društvo često utišava prirodnu potrebu žene da podijeli osjećanja o porođaju, održavajući mit o lakoći majčinstva. Porođaj se prikazuje kao jedinstven i veličanstven trenutak, no on istovremeno može biti složen, nepredvidiv i, za mnoge žene, izrazito izazovan. Dok se prilagođavamo transformaciji u majčinstvo, istovremeno pokušavamo obraditi… >> "Tijelo pamti: Kako iskustvo porođaja oblikuje majku i bebu"

Vaš nivo povjerenja, koji nazivamo samopouzdanjem, odnosi se na vjeru ili uvjerenje koje imate u sebe i svoje sposobnosti. Samopoštovanje je mišljenje koje imate o sebi. Istinski osjećaji samopouzdanja i pozitivnog samopoštovanja utiču na to kako razmišljate i djelujete, kako se odnosite prema drugima i koliko ste uspješni u životu. Imati samopouzdanje ne znači da možete sve. Samouvjerene osobe imaju realna očekivanja. Čak i kada njihova očekivanja ne budu ispunjena, ostaju pozitivni i prihvataju sebe. Razumijevanje samopouzdanja Samopouzdanje vam omogućava da imate pozitivan, ali realističan pogled na sebe i na situacije u kojima se nalazite. Ako ste samouvjereni, obično se… >> "Nedostatak samopouzdanja"

Mnogima je lakše izgraditi samopouzdanje nego samopoštovanje, pa kombinujući jedno s drugim, često završe s dugačkom listom talenata i dostignuća. Umjesto da se suoče s pravim problemima, oni se cijeli život kriju iza svojih diploma i nagrada. Ipak, kako svako ko je bio na fakultetu zna, duga lista dostignuća nije zamjena za zdravo samopouzdanje. Dok ovi ljudi rade na svojoj listi, nadajući se da će jednog dana ona biti dovoljno duga, pokušavaju popuniti prazninu u sebi vanjskim faktorima kao što su status, prihodi i slično. Dakle, koja je razlika između samopouzdanja i samopoštovanja? Vjera dolazi od latinske riječi fidere, što… >> "Samopouzdanje naspram samopoštovanja"

Nostalgija, u najširem značenju riječi, predstavlja bilo koji vid čežnje za nekim minulim vremenima ili osobama, za nečim što se više ne može i neće vratiti u naš život. No, vrlo često nostalgija se povezuje s osjećajem tuge koji se javlja kada smo daleko od kuće, u novom i nepoznatom okruženju. Takav osjećaj nostalgije je uobičajen kod osoba koje su se privremeno ili za stalno preselile, a to mogu biti studenti, ekonomski migranti, izbjeglice, osobe na odsluženju vojnog roka ili na dugotrajnijem bolničkom liječenju. Vrlo mali broj ljudi je imun na nostalgiju. Reakcije na nju mogu varirati i biti praćene… >> "Nostalgija za domom"

Život je čudan. Ponekad se zaljubiš u najgoru osobu na svijetu. A ponekad ti najdraža osoba na planeti zgrabi srce, ali stvari jednostavno nisu … u redu. Djeluje malo suludo tražiti znakove koji ukazuju na to da je vrijeme da prekinete sa nekim koga još uvijek volite. Mislim, ako volite nekoga, trebate biti zajedno, zar ne? Pa…, ne uvijek. Veze se završavaju zbog raznih razloga, ne samo zbog prevare. Ponekad se završavaju i bez ikakvog razloga uopće. Nikad nije lako znati treba li prekinuti, naročito ako ljubav još uvijek postoji. Osjećaj da “nešto nije u redu” potpuno je legitiman razlog… >> "6 znakova da je vrijeme da prekinete s nekim koga još uvijek volite"

“Da bismo zaista znali i razumjeli kako univerzum funkcioniše, moramo podići naša istraživanja iznad visine misli i osjećaja, i zaći u arenu direktnih, ličnih iskustava. Tu sinhronicitet postaje ključ koji otvara najveće misterije univerzuma.”- David Wilcock Nekada sam mislila da neuki ljudi robuju svojim predrasudama, a onda sam shvatila da ništa manje ropstvo nije ni kada robuješ svom znanju, pa makar ono bilo potvrđeno diplomom fakulteta. Ono što pročitamo u referentnim udžbenicima postaje neka vrsta aksioma: ne provjeravamo dalje i ne sumnjamo. Godinama smo slušali da geni determinišu naše osobine, pa i karakter i ponašanje; a onda epigenetika kaže da… >> "Kako nam Svemir izaziva nemir"

Izazovi za naše samopouzdanje i samopoštovanje dio su svakodnevnog života. Važno je naučiti kako prevladati neuspjeh i negativna iskustva. Samopouzdanje i samopoštovanje mogu se naučiti i uvježbati. Ovaj proces zahtijeva promjene, nova ponašanja, vrijeme i energiju. Razvoj samopouzdanja i samopoštovanja podrazumijeva odustajanje od starih navika i usvajanje novih, koje su produktivnije. Ključna navika koju treba prekinuti jeste negativno razmišljanje. Takve misli vjerovatno su toliko ukorijenjene u vašoj svijesti da mislite kako ih je nemoguće promijeniti, ali to nije tačno. Učenje da prepoznate i suočite se s negativnim mislima veoma je djelotvoran način da započnete rad na povećanju samopoštovanja. Donosimo nekoliko… >> "Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja"

Mnogi faktori utiču na razvoj samopouzdanja. Stavovi roditelja su presudni za oblikovanje djetetovog osjećaja o sebi, posebno u najranijem uzrastu. Kada roditelji pružaju prihvatanje, dijete stiče čvrst temelj za pozitivan odnos prema sebi. Ako je jedan ili oba roditelja pretjerano kritičan ili zahtjevan, ili ako su previše zaštitnički nastrojeni i obeshrabruju pokušaje djeteta ka nezavisnosti, dijete može pomisliti da je nesposobno, neadekvatno ili inferiorno. Međutim, ako roditelji ohrabruju djetetovo osamostaljivanje i vole i prihvataju svoje dijete čak i kada pogriješi, dijete će naučiti prihvatiti sebe i biti na pravom putu ka razvoju samopouzdanja. Iznenađujuće, nedostatak samopouzdanja nije nužno povezan s… >> "Kako se inicijalno razvija samopouzdanje?"

Projektovanje prethodne veze na sadašnju slično je ponovnom proživljavanju sna koji smo imali prošle noći, ali u svjetlu današnjeg dana. Prošlost više nije aktualna, ali naša sjećanja i iskustva iz prethodne veze mogu se vratiti i proganjati nas. Iako intelektualno znamo da to nije dobro ni za nas ni za našeg partnera, mnogima se to dešava češće nego što bismo željeli. Iako znamo da nije korisno stalno oživljavati prošlost i projicirati je na našeg sadašnjeg partnera, postoje još dva važna razloga da suzbijemo tu sklonost. Prvo, to blokira vašu radost. Istinska radost može se osjetiti samo u sadašnjem trenutku. Čak… >> "Ne dozvolite da vaše prethodne veze utiču na sadašnju"

Naš stil emocionalnog vezivanja utiče na sve, od izbora partnera do toga kako se naša veza razvija i, nažalost, kako se može okončati. Prepoznavanje našeg obrasca vezivanja može nam pomoći da razumijemo svoje prednosti i nedostatke u vezi. Obrazac vezivanja formira se tokom ranih odnosa u djetinjstvu i nastavlja da funkcioniše kao radni model za odnose u odraslom dobu. Model emocionalnog vezivanja utiče na to kako svako od nas reaguje na vlastite potrebe i na koji način ih ispunjava. Kada postoji siguran obrazac vezivanja, osoba je samopouzdana, smirena i sposobna da jednostavno komunicira s drugima, zadovoljavajući i svoje i tuđe… >> "Kako vaš stil emocionalnog vezivanja utiče na vašu vezu"

Svaka osoba ima prošlost. Bez obzira na životno doba, svako je prošao kroz određena iskustva koja u sadašnjosti ostavljaju manji ili veći trag. Često se kaže da male bebe gotovo ništa ne znaju ili ne shvataju, ali iako one ne razumiju šta im se govori, vrlo precizno mogu zapamtiti izraz lica osoba iz okruženja, dodir ili način na koji se zadovoljavaju njihove potrebe. Ukoliko se, na primjer, dogodi da u tom uzrastu beba rijetko nailazi na topao i nasmijan izraz lica, ako su dodiri i maženja rijetki, a bebine potrebe se zadovoljavaju s popriličnim kašnjenjem, zaključak je da takvo rano… >> "Snažan uticaj prošlosti – kako to prošlost ostaje u sadašnjosti?"

Jedan od najvećih uzroka problema u vezama jeste nedostatak povjerenja. Budimo realni. Svi smo mi nekada u životu bili iznevjereni ili razočarani od strane naših roditelja, braće i sestara, vršnjaka, poslovnih partnera, prve ljubavi i kasnijih romantičnih veza. Najčešće, gubitak povjerenja u neku osobu ima malo veze sa onim što je ta osoba zaista uradila, a više sa našom percepcijom njenog djelovanja i personaliziranjem iskustva. Povjerenje je zanimljiv pojam, jer podrazumijeva da se druga osoba mora ponašati na određen način ili jednostavno biti takva da bismo se mi osjećali dobro. Kada se neko ne ponaša u skladu s našim pravilima,… >> "Teret nepovjerenja u vezama"

Pojedinac može sve, samo ako odluči šta hoće! Prije nego što uložite energiju u određenu aktivnost, postavite sebi pitanja: Da li volim raditi ovaj posao? Da li volim rezultate koje mi ovaj posao donosi? Kako se osjećam dok obavljam ovaj posao? Ako su odgovori pozitivni, na dobrom ste putu ka uspjehu. Samim razmišljanjem i postavljanjem ovih pitanja sebi, pripremate i sebe i svoj um za aktivnost koja predstoji. Istinskom motivacijom nazivamo onu motivaciju koja potječe od same prirode aktivnosti i zadovoljstva koje nam ta aktivnost donosi. Na primjer, ako ste upisali određeni fakultet zato što uživate u toj materiji, a… >> "Motivacija – kako da se pokrenemo za ono što želimo?"

Narcisoidne osobe žive među nama. Možda je vaš blizak prijatelj narcis ili je to možda kolega s posla. Možda ste čak u vezi s jednim! Dobili smo pitanje od čitateljice koja sumnja da je u vezi s narcisoidnom osobom. Ona je zabrinuta za budućnost svoje veze – i to s pravom! Veza s narcisoidnom osobom može biti teška, zbunjujuća, a u najgorim slučajevima može doći do emotivne manipulacije ili zlostavljanja. Iako se ovo ne odnosi na sve narcise, dobro je biti svjestan mogućih znakova. Da li ste u vezi s narcisoidnom osobom? Pročitajte više o ovih deset znakova koji mogu… >> "10 znakova da ste u vezi sa narcisoidnom osobom"

Kao tinejdžerki, dešavalo mi se da u stanjima velike emotivne uznemirenosti počnem da se gušim. Iznenada bih osjetila kako mi nedostaje kisik i pokušavala bih da ga zevanjem i „gutanjem“ zraka nadoknadim. Osjećala sam se – a vjerovatno i izgledala – kao riba na suhom. Godinama kasnije, saznaću da se ono što mi se tada dešavalo zove hiperventilacija i da mi zapravo nije nedostajalo kisika nego ugljičnog dioksida. Moje netipično hiperventiliranje bilo je jedna tipična manifestacija paničnog napada. U vrijeme kada sam doživljavala panične napade, nisam imala ni ideju zašto mi se sve to dešava. Ipak, bila sam dovoljno svjesna,… >> "Šta nam poručuju panični napadi?"

Ljudi se ne rađaju tolerantni ili netolerantni, to je nešto što se razvija i uči. Samim tim, može se mnogo toga učiniti da dijete izraste u osobu koja će znati poštovati različitosti. Kada se pomene riječ tolerancija, najčešće se misli na prihvatanje i uvažavanje tuđih stavova, mišljenja ili ponašanja. Međutim, ako pogledamo izvorno značenje ove riječi, doći ćemo do toga da, prevodom s grčkog na naš jezik, „tolerisati“ zapravo znači „trpjeti“. Na osnovu ovoga, moglo bi se zaključiti da je svaka tolerantna osoba žrtva koja podnosi razne napore tolerišući druge i njihove stavove, a možda je mnogo ispravnije povezati toleranciju… >> "Kako se uči i zašto je važno biti tolerantan?"

Najčešće se pojam slomljenog srca povezuje s raskidima, tj. prekidom ljubavnih veza. Ipak, srce mogu slomiti i gubici drugačije prirode, od onih kada ostanemo bez neke važne i značajne stvari u svom životu za koju smo se dugo i teško borili, do onih velikih i konačnih gubitaka voljenih prijatelja, rođaka ili članova porodice. Iako svaki od navedenih gubitaka ostavlja veliki i dubok trag, najčešće se zapravo pominju oni koji se vežu za prekid emotivnih veza jer se čini da, kada su ti gubici u pitanju, ljudi teško pronalaze način kako da ih prebole. Možda i zbog toga što, u slučaju… >> "Lek za slomljeno srce je u nama samima"

O hipohondriji se najčešće misli kao o stanju prevelikog straha od bolesti, koje nije dovoljno važno da bismo se njime ozbiljnije bavili. Koliko je hipohondrija zaista ozbiljna i u kojoj mjeri može utjecati na život pojedinca? Da li je ona samo u glavi ili može davati i neke konkretne tegobe kod čovjeka? – Pod hipohondrijom se podrazumijeva pretjerana preokupiranost tjelesnim simptomima, zdravljem i bolestima, a zbog patološkog straha da je osoba oboljela od neke ozbiljne bolesti. Za hipohondriju se znalo još u antičkoj Grčkoj, a ovaj termin se u medicinskoj praksi koristi od 16 – 17. vijeka. Ona spada u… >> "Hipohondrija"

Ko-zavisnost ili zavisnost od odnosa je noviji koncept, pa je korisno prvo reći o čemu se zapravo radi. Relativno često će vam se prijatelji požaliti na depresivno raspoloženje, anksioznost ili izloženost stresu, prepoznat ćete da neko u vašoj okolini možda ima problem sa zavisnošću od alkohola, kocke, rada, posumnjat ćete da neko koga poznajete ima problem ili poremećaj ishrane. Rijetko će vam neko reći da je “ko-zavisnik”. Ko-zavisnik je osoba koja dopušta da ponašanje druge osobe utiče na nju i opsjednuta je kontrolisanjem ponašanja te osobe. U pitanju je progresivan proces reagovanja na drugu osobu i njeno ponašanje, na koji… >> "Ko-zavisnost ili zavisnost od odnosa"

Kao prvo, koliko je bitno dobro vaspitanje za društveni život djeteta na duge staze? – Dobro vaspitanje je od ključnog značaja za budućnost djeteta. Ono što dijete „ponese iz kuće“, bilo da su to pozitivne ili negativne poruke, vaspitanje i navike, mnogo više određuje kako će se ono snaći u životu nego njegov genetski dat temperament i potencijal. To ne znači da od djeteta koje se rodilo s, na primjer, mentalnom insuficijencijom možete napraviti „vunderkinda“, ali znači da od svakog djeteta koje se rodilo barem prosječno možete napraviti osobu koja će se dobro snalaziti u ljudskom društvu. Mudar roditelj će… >> "Vaspitanje i društveni život dece"

Većina ljudi tvrdi da znaju šta je to manipulacija i da mogu prepoznati manipulatore. Kad sam počela držati treninge asertivne komunikacije (instruktorske – za buduće trenere asertivne komunikacije, ali i iskustvene kurseve za ljude koji žele unaprijediti svoje komunikacijske vještine), bila sam prilično razočarana. Svi polaznici ovih treninga znaju da je manipulisanje strategija kojom pojedinci ostvaruju svoje interese na “pokvaren” način i znaju da je manipulacija loša. Ono što me je razočaralo jeste činjenica da većina manipulaciju smatra neophodnom i ponekad pozitivnom. Zato na početku svake priče o manipulaciji raščistimo nešto: Može se i bez manipulacije Manipulacija nikad nije pozitivna… >> "Kako raskrinkati manipulaciju"

Zajedno su već 35 godina, a u braku 33. Još uvijek, kada joj se obraća, kaže “maco”. Ona mu i dalje sa zadovoljstvom i osmijehom kuha kafu u pet, tada počinje njihov ritual koji traje koliko i njihov brak. Da li još uvijek vode ljubav onako strastveno kao nekad? Da li se baš svako jutro nasmiju jedno drugom za dobro jutro? Da li je on nekad zaboravio da im je baš taj dan godišnjica, pa otišao na tenis s prijateljem? Da li je ona zaboravila da mu ispegla košulju za važan sastanak? To su pitanja na koja nemam odgovor, ali… >> "Uspješni parovi komuniciraju"

] >> "Kako donosimo netačne zaključke koji nas povređuju?"

] >> "Životni skript (dio 1) – nesvjesni planovi koji nas formiraju"

] >> "Životni skript (dio 2) – ko sve i kako utječe na formiranje plana kojim teče naš život?"

] >> "Životni skript (dio 3) – kako nesvjesni životni plan utječe na emocije, ljubav i odabir partnera?"

] >> "Životni skript (dio 4): Partnerski odnosi: uklapanje sličnosti i razlika kroz nesvjesni životni plan"

] >> "Životni skript (dio 5) – zapečaćen životni tok ili ipak ima lijeka?"

Odavno je poznato da su misli i tijelo neraskidivo povezani. Misli utiču na dobro osjećanje u tijelu i zaslužne su za dobro zdravlje i skladan život. Misli su ogledalo našeg odnosa sa sobom i vanjskim svijetom i na osnovu njih donosimo odluke koje utiču na naš život, zdravlje i blagostanje. Sve više istraživanja pokazuju da su mnoga fizička oboljenja posljedica ranijih misli i emocija, a ta grana u medicini se zove psihosomatika. Najčešća greška koju prave osobe koje započinju neki program mršavljenja jeste emocionalni pritisak koji same sebi stvaraju raznoraznim destruktivnim mislima. To su misli poput: “Moram smršati, izgledam grozno!”,… >> "Kako misli utiču na mršavljenje?"

“Ljubav je jedina stvar koja ima smisla u apsurdnim uslovima vanjskog svijeta” Sigmund Freud Upravo njegovo određenje normalnosti kaže da je normalna ona osoba koja je sposobna za rad i ljubav. Ljubav su mnogi pokušali definisati i objasniti, ali ne postoji univerzalna i tačna definicija. Ljubav uključuje više osjećanja kao što su strast, zaljubljenost, požuda; neki autori navode da je ljubomora dio ljubavi, pa čak i da je tanka granica između ljubavi i mržnje. Veoma je važno da najprije prepoznate razliku između zaljubljenosti i ljubavi. Zaljubljenost se obično javlja na početku veze, ona nas čini poletnima, vedrima i veoma često… >> "Kako da znam da li me partner/ka voli?"

Imajte hrabrosti da postavljate pitanja i kažete šta zaista želite. Komunicirajte s drugima što jasnije kako biste izbjegli nesporazume, bol i dramu. – Don Miguel Ruiz „Ti samo treba da radiš ono što ti treba da radiš.” rekao je jednom prilikom Z. M. Odgovor je bio: „Ne razumijem, šta je to što ja treba da radim, a već ne radim?“ kaže I. Š. Nije bilo odgovora, on jednostavno nije mogao objasniti svoju misao tako da bude razumljiva i onome ko poruku prima. Za sada ostaje enigma… Jedna od osnovnih i najvažnijih stvari u komunikacijskom procesu jeste da kada osmislimo poruku… >> "Komunikacija u partnerskim odnosima – čuješ li me ili samo slušaš?"

Partnerski odnosi zauzimaju veći dio našeg života, oni su stub porodice, naša podrška u svakom smislu te riječi. Da bismo bili produktivni u svakoj svojoj životnoj ulozi, pa i u partnerskoj, odnosi moraju da se održavaju tj. važno je da su odnosi koji se njeguju zdravi. Mnogo faktora utiče na partnerske odnose i svaka ljubavna veza je priča za sebe i jedinstvena. Ono što na njih najviše utiče jesu obrasci emocionalnog vezivanja. Psihološka teorija emocionalnog vezivanja izdvaja četiri tipa: Izbjegavajući tip – osobe koje imaju ovakav stil izbjegavaju emocionalno vezivanje, pa čak i ekstremno ističu svoju samostalnost i negiraju emocionalne… >> "Šta su zdravi partnerski odnosi?"

Glavni simptomi depresije su subjektivni osjećaj nesreće, nesposobnost suočavanja s budućnošću, nedostatak energije, poteškoća s koncentracijom, preokupiranost neugodnim mislima, poteškoće pri spavanju. Osjećanja koja dominiraju kod depresivne osobe su tuga, anksioznost, neraspoloženje, tuga nalik žalosti. Postavlja se pitanje kako razlikovati depresiju od tuge? Tuga je npr. reakcija na gubitak voljene osobe, traje određeno vrijeme i intenzitet joj postepeno slabi. Za razliku od tuge, depresija ne mora nastati usljed određenog gubitka, ali često može biti slučaj, dugo traje i intenzitet joj se često pojačava. Dakle, kod depresije su negativna osjećanja prisutna ne samo danima, već sedmicama ili mjesecima. Depresivna osoba osjeća… >> "Kako da znam da li sam u depresiji?"

Riječ depresija je veoma ustaljena u govoru, pa se ponekad misli na pravu depresiju, a ponekad na period neraspoloženja i tugovanja. Da bismo napravili razliku, potrebno je naglasiti da je depresija ozbiljnije psihičko stanje od tugovanja i zapravo predstavlja poremećaj. Kao poremećaj, ona ima svoje simptome poput gubitka volje, koncentracije, tjelesnih problema, problema s ishranom i spavanjem. Međutim, svi ovi simptomi mogu se pojaviti i kod tugovanja. Tugovanje obično ima svoj okidač, uzročno-posljedičnu vezu. Ono je normalna reakcija na životni događaj, prolazno je, te osoba nastavlja sa svojim životnim aktivnostima sasvim normalno, ulazeći u svoj ciklus raspoloženja u kojem je… >> "Koje su razlike između tugovanja i depresije?"

Depresija je u današnje vrijeme prisutnija nego ikada. Svijet funkcioniše tako da su mnogi ljudi izloženi povećanom stresu, brzim promjenama, mnogi su iskusili gubitak posla i strah za vlastitu egzistenciju, tako da se može reći da je ona očekivana reakcija na date okolnosti. Ne može se reći da su svi ljudi iskusili pravu kliničku depresiju i imali potrebu za lijekovima da bi povratili svoju funkcionalnost, ali da je većina prošla kroz depresivnu epizodu, može se s pravom zaključiti. Adolescentna kriza često je praćena depresivnom epizodom kada se iz dječijeg svijeta prelazi u svijet odraslih. I uopšte, sve druge životne faze,… >> "Da li smo svi nekada depresivni?"

Da li se i vama diže kosa na glavi kad pomislite da ćete za praznike morati otići kući, da provedete vrijeme „zarobljeni“ s porodicom? Kad pomislite na sve provokacije, omalovažavanja, kritike i scene koje se ponavljaju iz godine u godinu? Niste jedini. Mnogi ljudi odlazak kući za praznike doživljavaju kao nešto što bi najradije izbjegli, kao obavezu od koje bi pobjegli. Ako su odnosi u porodici teški i napeti, ako je tokom odrastanja bilo trauma, alkoholizma, nerazumijevanja ili nasilja, onda je ovo sasvim razumljivo. Tokom psihoterapijskog rada, čula sam od mnogih ljudi da su im praznici najmučniji jer ih moraju… >> "Kako preživeti porodična okupljanja?"

Svi oni koji su barem nekada u životu osjetili svu gorčinu osjećaja usamljenosti znaju koliko je to uznemirujuće iskustvo. Ako pitamo ljude koji su usamljeni da nam opišu šta zapravo doživljavaju – čujemo da imaju osjećaj praznine, da se osjećaju kao da nikome i nigdje ne pripadaju… kao da su sami na ovome svijetu. Žele kontakt s drugim ljudima, povezanost, ljubav i bliskost, a ne mogu da ih ostvare. Kvalitet našeg života u velikoj mjeri određen je kvalitetom interakcije s drugim ljudima, pa tako ukoliko ne zadovoljavamo neke od osnovnih ljudskih potreba – potrebu za pripadanjem, razumijevanjem, toplinom – imamo… >> "Usamljenost vs samoća"

Ljubav, njega i bliskost su nam na početku života neophodni da bismo preživjeli. Ako nema nikoga da nas mazi, pazi, hrani i njeguje dok smo mali, ne bismo preživjeli ili bismo značajno sporije rasli. Beba koju su hranili, nosili, ljuljali i mazili, kao odrasla osoba osjeća se sigurnije i voljenije od one kojoj je to bilo uskraćeno. Zašto nam je to važno? Zbog toga što u zavisnosti od ličnosti osobe i njenog odnosa s okolinom stvaramo nešto što bismo mogli nazvati „optimalna doza bliskosti“. Šta je to? To je onaj stepen bliskosti s drugima u kojem nam je prijatno i… >> "3 razloga zbog kojih ljudi produžavaju svoju usamljenost – iskustva iz prakse"

Usamljenost je osjećaj koji najviše boli. Upravo zato je i najveća kazna za najteža krivična djela izolacija – samica. Naša potreba za pripadanjem je snažnija od svih drugih, često bude snažnija i od nagona za opstankom. Upravo ta potreba za pripadanjem nas motiviše da se povežemo s drugima, da održavamo dobre odnose i da budemo u kontaktu s ljudima. Nažalost, nekada se dogodi da izgubimo taj kontakt. Ako smo se preselili, započeli neki novi život ili ukoliko su nas bliski ljudi često povrijeđivali, to može dovesti do osjećaja izolacije i usamljenosti. Ako je naš kontakt s drugima narušen ili oštećen,… >> "Usamljenost"

Danas se puno govori o vještinama komunikacije, o virtuelnoj komunikaciji, o problemima koji se u komunikaciji javljaju. Zašto je toliko važna dobra komunikacija? Važna je zbog toga što se mnogi brakovi danas razvode zbog nedostatka komunikacije ili zbog nerazumijevanja. Važna je zbog toga što se većina otkaza s posla da ili dobije upravo zbog loše komunikacije s kolegama ili pretpostavljenima, a tek u rijetkim slučajevima zbog nezadovoljstva radnim učinkom ili radnim mjestom. Dobra komunikacija je važna zbog toga što omogućava bolje, potpunije, sadržajnije odnose s drugim ljudima. Važna je zato što nam omogućava da izgradimo čvrste i stabilne odnose s… >> "Zašto je važna dobra komunikacija?"

Na koji su način emocije povezane s našim tjelesnim zdravljem? Svaka emocija ima svoju fiziološku (tjelesnu), kognitivnu (misaonu) i doživljajnu komponentu. Kada kažemo da nešto osjećamo, uglavnom mislimo na potonju, doživljajnu komponentu emocije. Ipak, ljudi kojima je tokom vaspitanja dato do znanja da je neko osjećanje neadekvatno ili „pogrešno“ nastoje, čak i kada odrastu, to osjećanje izbjegavati. Tada govorimo o potiskivanju osjećanja. Ako je nekome ljutnja bila zabranjeno osjećanje, ta će osoba u situaciji koja izaziva ljutnju reagovati neuobičajeno. Vrlo vjerovatno će se ponašati nezainteresirano ili čak tužno. Ako je pitate osjeća li ljutnju, odgovorit će da ne. Time vidimo… >> "Muškarci, telo i osećanja"

U današnjem svijetu, seks u braku nema naročito dobru reputaciju. Ipak, mnogi tvrde da je to najbolja vrsta seksa. Koje su prednosti seksa u braku? Osnovna prednost je to što se partneri dobro poznaju, pa s vremenom postaju slobodniji u izražavanju svojih želja i fantazija. Također, mnogi se tek u braku osjećaju sigurnim u partnerovu ljubav, pa se smanjuje ili gubi strah od napuštanja ili strah da je partner tu samo zbog toga. Zajednički život donosi i bliskost i privrženost i, ako brak funkcioniše, to se pozitivno odražava i na seksualne odnose. Glavni razlog zašto seks u braku danas „loše… >> "Seks u braku"

Kažu da je za perfekcioniste život kao putovanje ka nesretnom životu s kartom u jednom pravcu. Perfekcionisti su usmjereni samo na cilj, beskonačan spisak uspješno obavljenih planova i zadovoljavajući imidž, a sve to obično prati depresija i poremećaji ishrane. Kako vi vidite perfekcioniste? Kako neko postaje perfekcionista? Najčešće su to ljudi koji su tokom odrastanja bili kritikovani i za najmanju grešku i propust, a istovremeno nisu dobijali nagrade za ono što je bilo dobro. Takav način vaspitanja vodi do životnog stava da ništa što te osobe imaju/urade/jesu nije dovoljno dobro. Kako im je tokom odrastanja stalno ukazivano na greške i… >> "Perfekcionizam"

Danas se o temi nasilja jako mnogo govori. Svjesniji smo prisustva nasilja u porodici, u školi, na ulici. Iako je i ranije nasilje bilo prisutno kao društveni fenomen, čini se da je, uprkos brojnim kampanjama, nasilja sve više. S pojavom društvenih mreža pojavio se i novi vid nasilja – cyber nasilje. Psiholozi, sociolozi i istoričari navode brojne razloge zašto je to tako, međutim, ja danas želim skrenuti pažnju na nešto drugo. Da bi nasilje postojalo, neophodno je da postoje počinilac i žrtva. Prema većini službenih istraživanja, počinioci fizičkog nasilja su uglavnom muškarci. Kao najčešće žrtve nasilja navode se žene i… >> "Muškarci kao žrtve nasilja"

Psihoterapija je proces tokom kojeg psihoterapeut i klijent zajedno rade na uklanjanju problema koje klijent ima na misaonom, osjećajnom i bihevioralnom planu. Danas postoji mnogo psihoterapijskih škola i pravaca, veliki broj ljudi se bavi psihoterapijom, a često ljudi kojima je potrebna pomoć ne znaju da li im je zaista potrebna i kome da se obrate. Da bi se psihoterapija uspješno sprovodila, potrebno je da se ispune neki preduslovi. Prije svega, potrebno je da osoba koja ide na psihoterapiju bude svjesna da ima problem i da je taj problem psihičke prirode. Drugo, važno je da osoba želi riješiti problem koji ima.… >> "Da li mi treba psihoterapija?"

Ako ste se ikada susreli s osobom koja ima problem s alkoholom, vjerovatno znate koliko to može biti zastrašujuće – nepredvidivo ponašanje, provokacije, neumjesni komentari i šale, uvrede, omalovažavanja, a ne tako rijetko i nasilje. Alkoholizam ostavlja posljedice ne samo na osobu koja pije nego i na širi društveni kontekst, na porodicu, na posao i na sve druge odnose u kojima ta osoba sudjeluje. Iako smo kultura u kojoj je konzumiranje alkohola široko prihvaćeno, kada dođe do nasilja u porodici ili nekog drugog zla izazvanog alkoholom (posebno stradanje nevinih u saobraćaju kad pijana osoba vozi), uglavnom se zgražavamo i osuđujemo… >> "Djeca alkoholičara"

Jeste li se ikada zapitali zašto se ljudi oko vas uvrijede ili naljute kada im iskreno kažete šta mislite? Da li vam se to nekad dogodilo pa ste odlučili da svoje mišljenje zadržite za sebe i govorite samo ono što druga osoba želi da čuje? Kritika je sama po sebi neugodna i za onoga ko je upućuje i za onoga ko je prima. Niko ne voli biti kritikovan, jer to znači suočavanje sa sopstvenim propustima. Također, i osobi koja upućuje kritiku ta situacija je neugodna jer drugoj (često dragoj) osobi govori nešto što je neprijatno. Zašto je kritika potrebna? Prije… >> "Kritika u odnosima"

Anksioznost je osjećanje koje svi s vremena na vrijeme doživljavamo, ali koje nam je često teško razumjeti. Javlja se kao osjećaj neodređene strepnje i slutnje. Plašimo se nečega, ali ne možemo tačno odrediti čega. Ako na vrijeme ne odreagujemo i ako ovo osjećanje postane učestalije i intenzivnije, vremenom može dovesti do toga da osoba razvije i anksiozni poremećaj, kao i napade panike. Iza ove vrste straha zapravo stoji strah od života. Osoba se plaši da su izazovi koje život pred nju postavlja previsoki, da neće uspjeti da se izbori s problemima koji nadolaze. O sebi može misliti da nije dovoljno… >> "Strah od života"

Bijes je izvor energije i neophodno ga je pretvoriti u zdravu životnu energiju. Osjećanja treba uvijek podijeliti s nekim i treba zbijati šale na temu bijesa svakog pojedinca, jer kada čovjek počne da se smije, prolazi i bijes. Iznevjerena očekivanja stvaraju ljutnju, a kada je čovjek bijesan, on izbacuje hormone stresa koji ga čine agresivnim. Činjenice o bijesu koje valja zapamtiti: Šta je bijes? Bijes ili ljutnja – osjećanje koje doživljavamo kada procijenimo da se neko neopravdano ponaša na način koji ugrožava neku našu vrijednost/pravilo. Ljutnja, na komunikacijskom planu, predstavlja zahtjev za promjenom ponašanja druge osobe/situacije ili nas samih. Ponašanje… >> "Kontrola bijesa"

Ljudi s patološkim narcizmom ne uspijevaju zauvijek održati sliku o vlastitoj grandioznosti i svemoći. Narcisima je potrebna publika i stalno divljenje. Kako se radi o osobama koje su nestabilno formirane u samom startu, nemaju čvrst identitet, niti mogućnost dubokih doživljaja i osjećanja, nije teško zamisliti njihov slom. Stručnim jezikom, ta vrsta sloma naziva se dekompenzacija. Šta to zapravo znači? Osobe s narcističkim poremećajem ličnosti imaju određene osobine, po kojima se razlikuju od drugih ljudi. Među te osobine spada stalna potreba za prisustvom drugih koji će ih veličati, podržavati i, u krajnjem slučaju, tolerirati njihovu grubost i nemar. Narcisi su sebični,… >> "Pesimizam – narcistička depresija"

Da li je bolje prihvatati ili poštovati sebe? Da li su ta dva stava međusobno suprotstavljena? Najzad, da li je zaista bitno baviti se riječima ili to ukazuje na sitničavost psihologa i psihoterapeuta? Nerijetko čujem da se neke stvari, ideje, pojmovi i situacije „podrazumijevaju“. Uglavnom nisam zadovoljna idejom da se toliko dobro s nekim razumijem da ne moramo popričati o tome o čemu se zapravo radi. Jezik i govor nam i služe da bismo poboljšali međusobno razumijevanje i međusobne odnose. S druge strane, ima pojmova koji su naizgled slični, ali, ukoliko su nedovoljno objašnjeni, mogu stvarati konfuziju. Možda je najmanje… >> "Samoprihvatanje nasuprot samopoštovanju"

Uspjeh, prihvaćenost u društvu, na poslu, priznanja i brojne gratifikacije nekim ljudima ne znače baš ništa za doživljaj samopouzdanja. Zapravo, pojedini ljudi poljuljanog samopouzdanja obezvrjeđuju one koji ih hvale i prihvataju. Njihovi ideali su uvijek „tamo negdje“ – iznad, nedostižni. Skloni su testiranju ljudi, posebno zavođenju, kao vrsti testa. Ukoliko uspiju da šarmiraju osobu, znači da je „ispod njih“, dakle, obezvrijedit će je. Ako njihovo udvaranje ne prođe, onda će se osjećati malim, često pokornim, ali će se i svim snagama truditi da zadobiju poštovanje onih koje vide kao da su „iznad“ njih. Samopoštovanje dolazi iznutra, iz ljubavi prema sebi,… >> "Kako se narušava i gradi samopoštovanje"