GAP spada u grupu anksioznih poremećaja i, prema definiciji (DSM-V-TR, 2022), obuhvata izraženu anksioznost i zabrinutost u vezi s različitim događajima ili aktivnostima, prisutnu većinu dana tokom najmanje šestomjesečnog perioda. Osoba teško kontroliše tu zabrinutost i ima najmanje tri (ili više) od navedenih simptoma: nemir, napetost ili osjećaj da je „na ivici“, lako zamaranje, poteškoće s koncentracijom ili osjećaj „praznog uma“, razdražljivost, mišićnu napetost i/ili probleme sa spavanjem (teško usnivanje, nemiran ili isprekidan san, prerano buđenje). Za postavljanje dijagnoze GAP važno je da osoba osjeti klinički značajan distres (negativni stres) ili pogoršanje funkcionisanja u važnim oblastima života, poput socijalne ili… >> "Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)"
Iako prva asocijacija na praznike često bude radost i uzbuđenje, kao i porodično okupljanje, mnogim ljudima praznici predstavljaju izvor sjete, tuge, a ponekad i ozbiljnijih depresivnih stanja. Praznična depresija je jedno od reaktivnih depresivnih stanja. Upravo praznici postaju okidač za pojavu depresije i neraspoloženja. Najčešći razlozi za pojavu depresivnog raspoloženja tokom praznika su: osjećaj usamljenosti, prisjećanje praznika iz prošlosti tokom kojih se desilo nešto loše, nostalgija ako osoba nije tamo gdje bi željela biti, nemogućnost organiziranja praznika onako kako osobi odgovara i provođenje praznika u okruženju u kojem osoba ne želi biti. Osjećaj usamljenosti i sam po sebi je izuzetno… >> "Praznična depresija"
Rođenje djeteta predstavlja jedan od najvažnijih trenutaka u životu svake žene, a majčinstvo najveću radost, ali i najveći izazov. Kako se definiše i koji su mogući „okidači“, da li uopće postoje? Postporođajna depresija je oblik depresivnog poremećaja koji ima sve simptome klasičnog depresivnog poremećaja, s tom razlikom što je u ovom slučaju okidač za pojavu depresije porođaj. Postporođajna depresija zaista postoji, podaci pokazuju da se javlja kod 10 posto žena, ali je opravdano pretpostaviti da je taj postotak mnogo veći jer ovaj poremećaj često ostane neprepoznat. Može li biti nasljedna? Postoji mogućnost naslijeđene predispozicije za depresivno reagiranje, ali nije poznato… >> "Postporođajna depresija"
Napad panike je snažna iznenadna tjeskoba koju karakteriše mješavina tjelesnih i psihičkih simptoma. Izaziva ih iznenadni nalet hormona adrenalina kada se čovjek osjeti nečim ugrožen. Slijedi reakcija po principu “napadni ili bježi” – organizam želi pobjeći ili se suprotstaviti onome što ga ugrožava. Zbog adrenalina, u panici se ubrzava rad srca, osoba ne može doći do daha, vid joj slabi, dlanovi se znoje, tijelo drhti, javljaju se mučnina i vrtoglavica i nalet krvi u lice. Ljudi često pomisle da će se onesvijestiti, doživjeti srčani udar, „poludjeti“ ili umrijeti. Simptomi se stišaju već za nekoliko minuta, ali se napadi mogu ponoviti… >> "Napadi panike"
Postoji značajna razlika između zdravih osjećanja i psiholoških poremećaja. Ono što zbunjuje jeste da često osjećanje i poremećaj imaju sličan naziv, pa je laicima teško prepoznati da li se radi o prolaznom stanju ili o ozbiljnom problemu. Jedan od problema je što se u govoru ustalilo da se određena osjećanja imenuju nazivima poremećaja. Tako se često čuje da neko ko je tužan kaže za sebe da je depresivan, a osoba koja se jako naljuti često bude okarakterisana kao histerična i tako dalje. Poseban problem predstavlja osjećanje anksioznosti i anksiozni poremećaj. Anksioznost je osjećanje koje doživljavamo onda kada procjenjujemo da naša… >> "Anksioznost – osjećanje ili poremećaj"
Trideseta godina danas predstavlja neku vrstu prekretnice. Od mladih, a posebno od mladih žena, očekuje se da do tridesete završe fakultet, nađu posao, grade karijeru i da, uz sve to, stupe u brak i zasnuju porodicu. Ako sve to postignu, okolina će smatrati da su uspješne i na različite načine će im taj uspjeh biti priznat. Međutim, šta se desi kada stvari ne idu onako kako je planirano? Ako imate trideset, a još niste završili fakultet? Ili ste završili fakultet, ali ne možete naći posao? Ili ste našli posao koji nimalo ne ispunjava vaše profesionalne ambicije? Ili ste postigli ono… >> "Depresija u tridesetima"
Odlike opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti su rigidnost, tvrdoglavost i sklonost ka osuđivanju drugih. Ovo su ujedno i faktori koji predstavljaju značajne otpore u promjeni ličnosti. Ipak, ljudi s ovim poremećajem mogu dobiti efektivan tretman. Česta zabluda je da su kompulzije nužni dio opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti. One se prije mogu sresti kod osoba koje imaju zavisni ili izbjegavajući poremećaj ličnosti. Stoga bi valjalo obratiti pažnju na to da postoji bitna razlika između opsesivno-kompulsivnog poremećaja i opsesivno-kompulsivnog poremećaja ličnosti. Opsesivno – kompulsivni poremećaj (OKP) i opsesivno – kompulsivni poremećaj ličnosti (OKPL) Osobe koje pate od OKP-a svjesne su da imaju problem, s druge… >> "Opsesivno – kompulsivni poremećaj ličnosti"
Bulimija – tehnike samopomoći Bulimija (tzv. „volovska glad“) je poremećaj ishrane koji se najčešće javlja u adolescenciji. Uz anoreksiju, predstavlja najčešći poremećaj ishrane. Dijagnozu bulimije čine sljedeći simptomi: nekontrolirano konzumiranje visokokalorične hrane uzimanje hrane krišom, kao i noću prestanak uzimanja hrane pri pojavi bolova u želucu ili izazivanjem povraćanja različiti ponavljani pokušaji smanjenja tjelesne težine učestale oscilacije u težini, veće od pet kilograma, uzrokovane prekomjernim unosom hrane ili gladovanjem Dijagnoza bulimije se postavlja ako postoje najmanje dvije bulimične epizode sedmično, u trajanju od tri mjeseca. Kada saberemo rezultate različitih istraživanja, uviđamo velike razlike u shvatanju učestalosti ovog poremećaja. Prevalencija bulimije… >> "Bulimija – tehnike samopomoći"
Vjerovatno vam se nekada desilo da vam doktor za neku bolest koju trenutno imate kaže da je „na nervnoj bazi“. Nakon toga, čak i ako tražite objašnjenje, vjerovatno ga ne dobijete i napustite ordinaciju s osjećajem da postoji još nešto u vezi s vašim svakodnevnim životom, vašim mislima, emocijama i ponašanjem, ali ne možete utvrditi šta tačno. I ne znate šta dalje, jer je u većini slučajeva jedini savjet koji ste dobili bio „nemojte se nervirati“. Šta vam doktor nije rekao? Izraz „bolest na nervnoj bazi“ koristi se za označavanje bolesti koje su psihosomatske, odnosno koje nastaju kao posljedica emocionalnog… >> "Psihosomatske bolesti"
Sve češće možete čuti da neko kaže da je depresivan/-na. Među laicima, depresija često označava privremeni period sniženog raspoloženja nakon lošeg dana ili jednostavno neraspoloženje. Prema medicinskom rječniku, depresija je ozbiljna bolest koja uzrokuje probleme s pamćenjem i ostalim kognitivnim funkcijama, sniženo raspoloženje, tjelesne promjene i promjene u ponašanju. Ona utiče na vaše osjećaje, način razmišljanja i ponašanje, seksualni život i spavanje. Mnogim ljudima, uključujući one koji su bolovali od depresije, kao i njihove prijatelje i članove porodice, poznate su dalekosežne posljedice depresije. Depresija je jedan od najčešćih medicinskih problema u svijetu. U nekom trenutku života, svaka četvrta osoba osjetit… >> "Depresija"
Postoji mnogo naziva koji se koriste za anksioznost, npr. tjeskoba, nervoza, zabrinutost, panika, napetost i slično. Anksioznost je dio života i povremeno je svi imamo. Svi doživljavamo anksioznost s vremena na vrijeme kada se nalazimo u stresnim situacijama, npr. kada odlazimo na važan sastanak, odlazimo na pregled, imamo ispit, čekamo rezultate pregleda itd. Tada se brinemo kakav će biti ishod i kako će to utjecati na naš život. Kada smo u stresnim situacijama možemo se toliko njima zaokupiti da to počne utjecati na naše ponašanje. Možemo previše jesti, previše pušiti, zaboraviti jesti, osjećati da nam srce ubrzano lupa, da nam… >> "Anksioznost"