Anksioznost je osjećaj koji svi s vremena na vrijeme doživljavamo, no koji često teško razumijemo. Pojavljuje se kao neodređena strepnja i predosjećaj. Bojimo se nečega, ali ne možemo precizno reći čega. Ako ne reagiramo na vrijeme i ako ovo stanje postane učestalije i intenzivnije, vremenom može dovesti do toga da osoba razvije i anksiozni poremećaj, kao i napade panike.
Iza ove vrste straha zapravo se krije strah od života. Osoba se boji da su izazovi koji je čekaju preveliki te da neće uspjeti svladati probleme koji nailaze. Može vjerovati da nije dovoljno vrijedna ni sposobna te da će se naposljetku pokazati kako ipak nije dorasla teškoćama koje život nosi.
Kod nekih ljudi ovaj strah može narasti do razine napada panike, kada osoba doživljava intenzivne tjelesne senzacije (ubrzano lupanje srca, stezanje u prsima, drhtanje, znojenje, „knedlu u grlu“…) popraćene izrazitim strahom da će poludjeti ili umrijeti. Napadi sami po sebi ne traju dugo, obično nekoliko minuta, ali osobi koja ih proživljava čini se da traju čitavu vječnost. Nakon takvog napada često se pojavi strah od njegova ponovnog nastupanja, pa osoba zapada u dodatnu anksioznost i stvara se svojevrsni začarani krug.
U psihoterapijskom tretmanu važno je identificirati uzroke anksioznosti, naučiti postavljati realne i ostvarive ciljeve te raditi na osnaživanju zdravih strana osobnosti. Sam psihoterapijski tretman iznimno je koristan za ovakvu vrstu poteškoća i najčešće daje dobre rezultate.
Autorica: Sanja Perković