Sve češće možemo čuti da netko kaže kako je “depresivan”. Među laicima, “depresija” često znači privremeno razdoblje sniženog raspoloženja nakon lošeg dana ili jednostavno neraspoloženje. U medicinskom rječniku, depresija je ozbiljna bolest koja uzrokuje poremećaje pamćenja i ostalih kognitivnih funkcija, sniženje raspoloženja, tjelesne promjene i promjene u ponašanju. Utječe na naše osjećaje, način razmišljanja, ponašanja, seksualni život i spavanje. Mnogima koji su iskusili depresiju, kao i njihovim prijateljima i članovima obitelji, poznate su dalekosežne posljedice koje depresija donosi. Depresija je jedan od najučestalijih medicinskih problema u svijetu. U nekom trenutku života, jedna od četiri osobe doživi barem jednu epizodu depresije. Depresija je poremećaj raspoloženja koji uključuje skup raznolikih simptoma:
- kognitivnih (negativne misli i očekivanja, ponekad i suicidalne misli, pad koncentracije, neodlučnost, stalno razmišljanje, samokritičnost, beznađe),
- ponašajnih (manjak aktivnosti, povlačenje),
- tjelesnih (gubitak apetita ili pretjerani apetit, nesanica),
- afektivnih (osjećaji tuge, krivnje, anksioznost),
- motivacijskih (gubitak interesa, tromost, sve je napor, odgađanje).
Svi navedeni simptomi mogu sniziti raspoloženje te ugroziti osobno funkcioniranje.
Radi praktične ilustracije, simptomi depresije mogu se svesti na sljedeće:
1. Depresivno raspoloženje prisutno je veći dio dana, gotovo svakoga dana, najmanje dva tjedna, i ne ovisi bitno o životnim okolnostima;
2. Gubitak interesa i uživanja u uobičajenim, ugodnim aktivnostima;
3. Pad energije ili pojačana iscrpljenost;
4. Gubitak samopouzdanja i samopoštovanja;
5. Neosnovan osjećaj vlastite krivnje ili intenzivne i neprimjerene krivnje;
6. Ponavljajuće misli o smrti ili samoubojstvu, ili bilo koji oblik suicidalnog ponašanja;
7. Poteškoće s mišljenjem i koncentracijom (poput neodlučnosti ili kolebljivosti);
8. Promjena u psihomotoričkoj aktivnosti (agitacija ili usporenost);
9. Poremećaj spavanja (nesanica ili stalna pospanost);
10. Poremećaj apetita (smanjen ili pojačan) povezan s promjenom tjelesne težine.
Navedene simptome rabi MKB-10 klasifikacija bolesti, službena klasifikacija i u našoj sredini.
Dakle, depresija nije, kako se često misli, samo obično snižavanje raspoloženja, već skup simptoma koji negativno utječu na način na koji osoba razmišlja o sebi i okolini. Kad su ljudi depresivni, skloni su plaču ili dubokoj tuzi. Proganja ih osjećaj krivnje, jer vjeruju da su nekako iznevjerili druge ljude. Mogu postati razdražljiviji nego inače, anksiozniji i napetiji. Kad je depresija na vrhuncu, neki mogu izgubiti sposobnost emocionalnog reagiranja, pa im se čini da ne osjećaju ni pozitivne ni negativne emocije, što ih sprečava u uživanju u normalnim aktivnostima ili interesima. Njihova je razina energije smanjena, pa im je sve naporno i teško, te često odustaju od aktivnosti koje bi ih inače zanimale. Može se dogoditi da provode sate zgrbljeni na stolici ili ležeći u krevetu.
Kako se depresija liječi?
Najvažnije je znati da liječenje postoji i da je učinkovito u velikom broju slučajeva. Liječenje obuhvaća primjenu antidepresiva i psihoterapije.
Psihoterapija
Terapija razgovorom pomaže u otkrivanju uzroka depresije te u bržem i lakšem suočavanju s njom.
REBT (racionalno-emotivno-bihevioralna terapija) naučit će vas propitivati svoje negativne misli i razviti realističniji pogled na život. Psihoanaliza ili psihoanalitička terapija pomaže u rekonstrukciji psihičkog života, boljem upoznavanju sebe, prihvaćanju sebe i razvoju zrelih mehanizama obrane. Mogući izbor je i transakcijska analiza, Rogersova terapija orijentirana na klijenta ili pak psihoanalitička grupna terapija.
Tehnike opuštanja mogu vam pomoći nadvladati stres i tjeskobu, koji su često povezani s depresijom. U liječenje možete uključiti i zdrave životne navike poput uravnotežene prehrane, dodataka prehrani (poput omega-3 masnih kiselina i vitamina B kompleksa), kao i redovitu tjelesnu aktivnost. Promjena životnog stila može biti od velike pomoći. Ograničite radni angažman u okviru radnog vremena i klonite se poroka kao što su droge i alkohol.
Autor: Bojana Obradović