Iako prva asocijacija na praznike često bude radost i uzbuđenje, kao i porodično okupljanje, mnogim ljudima praznici predstavljaju izvor sjete, tuge, a ponekad i ozbiljnijih depresivnih stanja.
Praznična depresija je jedno od reaktivnih depresivnih stanja. Upravo praznici postaju okidač za pojavu depresije i neraspoloženja. Najčešći razlozi za pojavu depresivnog raspoloženja tokom praznika su: osjećaj usamljenosti, prisjećanje praznika iz prošlosti tokom kojih se desilo nešto loše, nostalgija ako osoba nije tamo gdje bi željela biti, nemogućnost organiziranja praznika onako kako osobi odgovara i provođenje praznika u okruženju u kojem osoba ne želi biti.
Osjećaj usamljenosti i sam po sebi je izuzetno neugodan i izaziva patnju. Osoba koja se osjeća usamljeno, često za vrijeme praznika može osjećati još snažniji doživljaj izolacije upravo zato što se za vrijeme praznika naglašava osjećaj zajedništva, porodice se okupljaju i provode vrijeme zajedno, ljubavni parovi organiziraju vrijeme tako da budu nerazdvojni tokom praznika, a onaj ko je usamljen i nema osobu ili osobe s kojima bi proveo praznike može na to reagirati još većim povlačenjem i depresivnošću.
Čest uzrok praznične depresije jest situacija kada su se tokom praznika u prošlosti desile neke loše stvari, ako je neko drag preminuo na taj dan ili je otišao, ako je neka značajna veza prekinuta tokom praznika ili se desio neki drugi važan i negativan događaj. U tom slučaju praznici postaju vrijeme kada se osoba prisjeća onog što joj se desilo, evociraju se osjećaji tuge i žaljenja, a ako osoba nije završila proces tugovanja, može reagovati depresivno.
Ponekad uzrok praznične depresije može biti tzv. negativni bilans. Mnogi ljudi započinju novu godinu s puno želja i planova, a nekada se ispuni vrlo malo ili ništa od toga. Onda oni koji su očekivali više mogu da se razočaraju i da, na kraju, shvate kako im je godina bila neuspješna ili promašena te praznike dočekaju s takvim osjećanjima.
Praznične depresije su česte i kod ljudi koji žive u inostranstvu. Tokom godine život funkcioniše dobro, ali kad dođu praznici, bude se nostalgija i tuga te želja da osoba bude tamo gdje su joj bliski ljudi – porodica i prijatelji. Kada nije u mogućnosti ostvariti to, može reagirati depresivno.
Ovo su samo neki od razloga zbog kojih nastaje praznična depresija. Nekad može biti udružena sa sezonskom depresijom kod onih koji su joj skloni. Kao i svaki drugi depresivni poremećaj, i ovo stanje može varirati u intenzitetu, od blagih osjećaja depresivnosti, pa sve do težih oblika depresije, uključujući i suicidalne porive. Ono što je važno jeste prepoznati je na vrijeme, jer ako se na vrijeme započne psihoterapijom, ovaj poremećaj se može ili izliječiti ili ublažiti.
Ako primijetite kod sebe znakove depresije – bezvoljnost, nezainteresovanost, malodušnost, nedostatak volje za životom, osjećaj krivice ili beznađa – ne ustručavajte se potražiti pomoć. To što se, u ovom slučaju, depresija javlja povremeno, nikako ne znači da je treba zanemariti i nadati se da će proći sama od sebe. Uz adekvatnu pomoć i psihoterapijski tretman, praznična depresija može se veoma uspješno prevladati.
Autor: Sanja Perković