Sve češće možete čuti da neko kaže da je depresivan/-na. Među laicima, depresija često označava privremeni period sniženog raspoloženja nakon lošeg dana ili jednostavno neraspoloženje. Prema medicinskom rječniku, depresija je ozbiljna bolest koja uzrokuje probleme s pamćenjem i ostalim kognitivnim funkcijama, sniženo raspoloženje, tjelesne promjene i promjene u ponašanju. Ona utiče na vaše osjećaje, način razmišljanja i ponašanje, seksualni život i spavanje. Mnogim ljudima, uključujući one koji su bolovali od depresije, kao i njihove prijatelje i članove porodice, poznate su dalekosežne posljedice depresije. Depresija je jedan od najčešćih medicinskih problema u svijetu. U nekom trenutku života, svaka četvrta osoba osjetit će barem jednu epizodu depresije. Depresija je poremećaj raspoloženja koji karakteriše skup različitih vrsta simptoma:
- kognitivni (negativne misli i očekivanja, ponekad i suicidalne misli, pad koncentracije, neodlučnost, prekomjerno razmišljanje, samokritičnost, beznađe),
- ponašajni (nedostatak aktivnosti, povlačenje),
- tjelesni (gubitak apetita ili pretjerani apetit, nesanica),
- afektivni (osjećaji žalosti, osjećaj krivice, anksioznost) i
- motivacijski (gubitak interesa, tromost, sve je napor, odgađanje)
koji svi zajedno mogu sniziti raspoloženje i otežati funkcionisanje pojedinca.
Simptomi depresije, radi praktične ilustracije, mogu se sažeti na sljedeće:
1. Depresivno raspoloženje prisutno je veći dio dana, gotovo svaki dan, u trajanju od najmanje dvije sedmice, i nije nužno uzrokovano životnim okolnostima;
2. Gubitak interesa i užitka u uobičajenim aktivnostima koje su ranije pružale zadovoljstvo;
3. Smanjenje energije ili povećan zamor;
4. Gubitak samopouzdanja i samopoštovanja;
5. Neosnovan osjećaj samoprekora ili intenzivne i neadekvatne krivnje;
6. Ponavljajuće misli o smrti ili samoubistvu ili bilo kakvo suicidalno ponašanje;
7. Otežano razmišljanje i koncentracija (poput neodlučnosti ili kolebljivosti);
8. Promjena u psihomotornoj aktivnosti u vidu agitacije ili usporenosti;
9. Poremećaj spavanja (nesanica ili stalna pospanost);
10. Poremećaj apetita (smanjen ili pojačan) povezan s promjenom tjelesne težine.
Ove simptome koristi takozvana MKB-10 klasifikacija bolesti, koja je zvanična klasifikacija i kod nas.
Depresija stoga nije, kako se često misli, samo obično sniženje raspoloženja, već čitav niz simptoma koji loše utiču na način na koji osoba doživljava svijet i samu sebe. Kada su ljudi depresivni, na ivici su suza, tužni. Imaju snažan osjećaj krivnje, smatrajući da su na neki način razočarali druge. Mogu također postati razdražljiviji nego inače, anksiozniji i napetiji. Kada je depresija u vrhuncu, mogu izgubiti sposobnost emocionalnog reagovanja, pa im se čini da su im se i dobri i loši osjećaji umrtvili, uslijed čega ne mogu uživati u normalnim aktivnostima niti biti zainteresirani za njih. Energičnost im je smanjena i sve im je teško i naporno, pa često odustaju od onoga što bi inače normalno radili. Dogodi se da provode sate pogrbljeni na stolici ili ležeći u krevetu.
Kako se depresija liječi?
Najvažnije je znati da liječenje postoji i da je uspješno u velikom broju slučajeva. Liječenje podrazumijeva upotrebu lijekova (antidepresiva) i psihoterapiju.
Psihoterapija
Terapija razgovorom pomoći će vam da otkrijete uzroke svoje depresije i da je lakše i brže prebrodite.
REBT – racionalno emotivno-bihejvioralna terapija naučit će vas da preispitate svoje negativne misli i razvijete daleko realističniji pogled na život. Psihoanaliza ili psihoanalitička terapija pomoći će vam da rekonstruirate svoj psihički život, da se upoznate sa samim sobom, prihvatite se i razvijete zrelije mehanizme odbrane. Mogući izbor uključuje i transakcionu analizu, Rogersovu terapiju orijentiranu na klijenta, kao i psihoanalitičku grupnu terapiju.
Tehnike opuštanja mogu vam pomoći da savladate stres i tjeskobu, često povezane s depresijom. U svoje liječenje uključite i zdrave životne stilove, poput zdrave ishrane, dodataka prehrani kao što su omega-3 masne kiseline i vitamini B-kompleksa, a ne zaboravite ni na rekreaciju. Promjena stila života može biti od velike pomoći. Smanjite opseg posla na normalne granice i izbjegavajte poroke poput droge i alkohola.
Autor: Bojana Obradović