Područje psihoterapije tijekom 50-ih godina postalo je bogatije za još jedan psihoterapijski pravac kognitivno-bihevioralne orijentacije. Albert Ellis osmislio je novi, integrativni pristup koji je nazvao REBT (Racionalno emotivno bihevioralna terapija). Utemeljen na staroj tvrdnji koju je još izrekao grčki filozof Epiktet: “ljude ne uznemiruju događaji sami po sebi, već njihovo viđenje tih događaja”, REBT uzima u obzir i emocije i kognicije te ponašanja klijenta. Situacije koje nam se događaju u svakodnevnom životu same po sebi nisu ono što nas čini sretnima, uznemirenima ili zabrinutima – nego način na koji mi promatramo te situacije. O tome kako razmišljamo ovisi i naše ponašanje te kako ćemo se osjećati.
Kako REBT funkcionira? Nekoliko naizgled jednostavnih načela leži u osnovi REBT psihoterapije:
- Osjećamo se onako kako mislimo, odnosno naša uvjerenja u velikoj mjeri oblikuju naše emocije. Kao što je već spomenuto, događaji sami po sebi ne čine nas tužnima ili bijesnima, nego je ono što mi govorimo o tim situacijama to što nas dovodi do tih osjećaja.
- Odgovorni smo za naše emocije i ponašanja, što znači da se uznemirujemo pogrešnim načinom razmišljanja, koji možemo promijeniti ako smo motivirani za to. Naši emocionalni poremećaji proizlaze iz naših nekonstruktivnih uvjerenja.
- Naša uvjerenja se mogu mijenjati, a kao posljedica promjene našeg načina razmišljanja, tj. uvjerenja, mijenjaju se i naša osjećanja te ponašanja.
Što je ABC model? Osnovni princip promjene u REBT-u podrazumijeva rad na promjeni vlastitih nekonstruktivnih uvjerenja, što za posljedicu ima promjenu emocija i ponašanja. ABC model predstavlja osnovni radni okvir REBT terapije, tzv. ABC model u kojem A predstavlja aktivirajući događaj (situaciju), B – naša uvjerenja koja su vezana uz dotični aktivirajući događaj i C – ponašanja i emocije koje doživljavamo u toj situaciji. REBT nas uči da događaj sam po sebi ne utječe automatski na naša osjećanja i ponašanja, nego da ona ovise o tome kako smo ga mi obradili, odnosno o našim uvjerenjima. Ako su naša uvjerenja konstruktivna (racionalna), posljedica će biti konstruktivne, samo-pomažuće emocije i ponašanja, dok će posljedica nekonstruktivnog razmišljanja (iracionalna uvjerenja) biti nekonstruktivne i samoometajuće emocije i ponašanja. Rad na problemima upravo uključuje rad na iracionalnim uvjerenjima, odnosno naš je terapijski cilj da se iracionalna uvjerenja javljaju rjeđe, s manjim intenzitetom i kraćim trajanjem te da se naposljetku zamijene racionalnima. Je li REBT za mene? REBT je terapijski pravac usmjeren na ostvarivanje jasno postavljenih ciljeva klijenta, na kojima se radi uz precizno praćenje terapijskih učinaka. Rad na problemima odvija se uz direktivan pristup terapeuta, ali i angažman klijenta koji, osim rada na samoj seansi, na svom problemu radi i kroz domaće zadaće, čime se promjena ubrzava i učvršćuje. Između terapeuta i klijenta postoji ravnopravan i suradnički odnos. Uz to, REBT se uvelike oslanja i na humor. Iskustvo REBT terapeuta pokazuje da ovakav pristup radu odgovara velikoj većini klijenata u rješavanju njihovih emocionalnih i psiholoških poteškoća. Može li REBT riješiti moj problem? REBT pripada skupini kognitivno-bihevioralnih intervencija, čija je djelotvornost višestruko potvrđena u radu s različitim psihološkim poteškoćama. To je rezultiralo širenjem ovog terapijskog pravca diljem svijeta i milijunima zadovoljnih klijenata koji su upravo pomoću REBT-a utjecali na pozitivan preokret svog života. Problemi i područja gdje se REBT psihoterapija učinkovito primjenjuje uključuju:
- Depresiju
- Generaliziranu anksioznost i specifične anksiozne poremećaje: panične napadaje, opsesivno-kompulzivni poremećaj, agorafobiju i druge specifične fobije
- Bijes i agresivnost
- Stres
- Zabrinutost
- Poremećaje hranjenja
- Odgađanje (prokrastinaciju)
- Poremećaje ponašanja kod djece i adolescenata
- Probleme u partnerskim i obiteljskim odnosima
- Probleme separacije (prekid ljubavne veze, razvod, smrt bliske osobe)
- Hipohondriju
- Poremećene bračne odnose
- Seksualne disfunkcije
- Ljubomoru
- Probleme u komunikaciji (asertivnost)
- Poremećaje ličnosti
- Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)