Iako je prva asocijacija na praznike često radost, uzbuđenje i obiteljsko okupljanje, mnogim ljudima praznici predstavljaju izvor sjete, tuge, a ponekad i ozbiljnijih depresivnih stanja.
Praznična depresija jedno je od reaktivnih depresivnih stanja. Upravo praznici mogu postati okidač za pojavu depresije i neraspoloženja. Najčešći razlozi za pojavu depresivnog raspoloženja tijekom praznika su: osjećaj usamljenosti, prisjećanje praznika iz prošlosti tijekom kojih se dogodilo nešto loše, nostalgija ako osoba nije ondje gdje bi željela biti, nemogućnost organiziranja praznika onako kako joj odgovara te provođenje praznika u okruženju u kojem ne želi biti.
Osjećaj usamljenosti sam po sebi iznimno je neugodan i izaziva patnju. Osoba koja se osjeća usamljeno često tijekom praznika može imati još intenzivniji doživljaj izolacije, upravo zato što se u to vrijeme naglašava osjećaj zajedništva: obitelji se okupljaju i provode vrijeme zajedno, ljubavni parovi organiziraju aktivnosti kako bi tijekom praznika bili nerazdvojni, a onaj tko je usamljen i nema osobe s kojima bi proveo praznike, može reagirati još jačim povlačenjem i depresivnošću.
Čest je uzrok praznične depresije i situacija kada su se tijekom nekih prijašnjih praznika dogodile loše stvari: primjerice, ako je netko drag preminuo baš u to vrijeme ili je napustio osobu, ako je neka važna veza prekinuta tijekom praznika ili se zbio drugi značajan i negativan događaj. U takvim slučajevima praznici postaju vrijeme prisjećanja onoga što se dogodilo, evociraju se osjećaji tuge i žaljenja, a ako osoba nije dovršila proces tugovanja, može reagirati depresivno.
Ponekad uzrok praznične depresije može biti tzv. negativni bilanc. Mnogi ljudi ulaze u novu godinu s puno želja i planova, a nekada se ostvari malo ili ništa od toga. Tada oni koji su očekivali više mogu biti razočarani i zaključiti da im je godina bila neuspješna ili promašena, pa praznike dočekaju s takvim osjećajima.
Praznična depresija česta je i kod onih koji žive u inozemstvu. Tijekom godine život može funkcionirati dobro, no kad dođu praznici, javljaju se nostalgija i tuga te želja da osoba bude ondje gdje su joj bliske osobe – obitelj i prijatelji. Kada to nije moguće ostvariti, može se reagirati depresivno.
Ovo su samo neki od razloga zbog kojih nastaje praznična depresija. Ponekad se javlja zajedno sa sezonskom depresijom kod onih koji su joj skloni. Kao i svi drugi depresivni poremećaji, i ovo stanje može varirati u intenzitetu – od blagih oblika depresivnosti, pa sve do težih oblika depresije, uključujući i suicidalne porive. Važno ju je prepoznati na vrijeme jer, ako se potraži stručna pomoć i započne psihoterapija, ovaj se poremećaj može znatno ublažiti ili posve izliječiti.
Ako primijetite kod sebe znakove depresije – bezvoljnost, nezainteresiranost, malodušnost, nedostatak volje za životom, osjećaj krivnje ili beznađa – ne ustručavajte se potražiti pomoć. To što se depresija u ovom slučaju javlja povremeno nikako ne znači da je treba zanemariti i nadati se da će proći sama od sebe. Uz odgovarajuću pomoć i psihoterapijski tretman, praznična depresija može se vrlo uspješno prevladati.
Autor: Sanja Perković