Nostalgija, u najširem smislu riječi, predstavlja bilo koji oblik čežnje za nekim prošlim vremenima ili osobama, za nečim što se više ne može i neće vratiti u naš život. Međutim, vrlo se često nostalgija veže uz osjećaj tuge koji se javlja kad smo daleko od kuće, u novom i nepoznatom okruženju.
Takav osjećaj nostalgije uobičajen je kod osoba koje su se privremeno ili trajno preselile, a to mogu biti studenti, ekonomski migranti, izbjeglice, osobe na odsluženju vojnog roka ili na duljem bolničkom liječenju.
Vrlo je malo ljudi imuno na nostalgiju. Reakcije na nju mogu varirati i uključivati depresiju, anksioznost, fizičke tegobe i apatiju povezanu s novom sredinom.
Oporavak od nostalgije uključuje održavanje veze sa starom, poznatom sredinom te istodobno poduzimanje koraka za postupno prilagođavanje novom okruženju. Psihoterapija, koja pruža siguran prostor za otvoren razgovor, može biti vrlo djelotvoran način suočavanja s nostalgijom.
Neki uzroci nostalgije
Poremećaj životnog stila. Odlazak od kuće podrazumijeva i prekid s uobičajenim životnim stilom i rutinama, što može dovesti do anksioznosti i uznemirenosti. Ustaljene navike ponekad ne nalaze uporište u novoj situaciji, osobito ako je okolinu kulturološki drukčija.
Kulturna distanca. Istraživači su ustanovili da što je veća razlika između kulture i kulturnih vrijednosti matične i nove sredine, to je prilagodba teža, a čežnja za domom veća. Posljedično, može se javiti manjak zanimanja za novo okruženje.
Teškoće s prilagodbom. Nova situacija često zahtijeva prilagodbu, a to ponekad nije jednostavno ni lako. Osobe koje su rigidnije u ponašanju snažnije osjećaju nostalgiju jer se grčevito drže starih navika i nastoje izbjeći situacije koje od njih traže prilagodbu.
Osjećaj nepripadanja. Možda zvuči neobično, ali većina istraživanja pokazuje da se nostalgija najčešće javlja kod osoba koje u novoj sredini borave već šest do osam godina. Uglavnom su to zaposleni ljudi u dobi od 30 do 39 godina. Jedno od mogućih objašnjenja za pojačanu nostalgiju i nakon više godina života u novoj sredini jest to što se te osobe i dalje osjećaju kao stranci. Iako im je okruženje poznatije, neki se pitaju gdje zaista pripadaju oni i njihova djeca – pripadaju li zemlji iz koje potječu ili onoj u kojoj trenutačno žive?
Učinci nostalgije
Depresija. Depresija je poremećaj koji uključuje stalan osjećaj tuge i gubitak interesa ili užitka. Stručnjaci upozoravaju da nostalgija može imati simptome slične depresiji, poput čestog plakanja, problema sa spavanjem, teškoća s koncentracijom i povlačenja iz društvenog života. Zbog toga čežnja za domom u nekim slučajevima može prerasti u depresiju.
Tuga. Mnogi su se odselili, primjerice, zbog boljeg posla ili veće plaće, ali to ne znači da ne mogu osjećati tugu. Štoviše, tugu mogu osjećati zbog gubitka udobnosti vlastitog doma i mjesta koje su doživljavali svojim, gdje su imali osjećaj pripadanja.
Pad produktivnosti. Boravak u novoj sredini često podrazumijeva i udaljenost od dobro poznatog, što može utjecati na učinkovitost na poslu, fakultetu i u školi. Intenzivna nostalgija za domom također može izazvati poteškoće s fokusiranjem na druge teme, one koje nisu vezane za dom.
Tjelesne tegobe. Čežnja za domom može se manifestirati i kroz tjelesne simptome kao što su gubitak apetita, želučani problemi, nesanica, glavobolja i umor.
Kako se nositi s nostalgijom?
Prije svega, treba znati da je čežnja za domom sasvim normalna.
Osjećaj nedostajanja mjesta, doma, kuće, određenih bliskih ljudi (obitelji i prijatelja) i kućnih ljubimaca potpuno je prirodan i ljudski. Za snalaženje u novom okruženju potrebno je vrijeme, riječ je o procesu, no nakon što razvijete tu vještinu, steći ćete dragocjeno iskustvo i alat koji možete kasnije iskoristiti, suočavajući se s budućim izazovima u životu.
Upoznajte svoje novo okruženje
Da bismo prihvatili, a zatim i zavoljeli novo okruženje, trebamo mu dati priliku.
Prema novoj sredini valja biti otvoren i znatiželjan te je željeti istražiti, jer jednom kad bolje upoznamo okolinu, pronađemo u njoj aktivnosti koje volimo i koje nas ispunjavaju, osjećat ćemo se ugodnije te ćemo lakše uspostaviti kontrolu nad vlastitom situacijom.
Pronađite „ventil” za svoje emocije
Svakoj emociji trebamo dopustiti da se izrazi. Kad je riječ o neugodnim osjećajima, važno je pronaći način za njihovo ispoljavanje.
To mogu biti razne aktivnosti – kreativne, poput umjetnosti, pisanja ili pjevanja, ili fizičke, poput plesa, vježbanja ili timskog sporta. Netko će uživati u druženju, netko drugi pak u samotnim trenucima. Bitno je pronaći ono što vas ispunjava i usmjeriti energiju na nešto pozitivno kako biste prebrodili negativne osjećaje.
Međutim, nemojte zaboraviti da, kad se osjećamo loše, često nam nedostaje motivacije, što može dovesti do izbjegavanja upravo onih aktivnosti koje bi nam mogle pomoći. Zato valja ohrabriti sebe, pokušati nešto pozitivno barem nekoliko minuta i pričekati. Nešto bolje može se dogoditi, ali samo ako pokušate.
Istražite svoju novu sredinu
Izlazak iz zone udobnosti velik je korak prema prilagodbi na novo okruženje. To može biti zastrašujuće, ali je neophodno da krenete naprijed.
Razmislite o potrazi za mjestom ili aktivnostima koje vas privlače ili pronalaženju ljudi s kojima dijelite interese. Za početak možete raditi nešto u čemu ste uživali u svojoj prethodnoj sredini. Imajte na umu da će vam nastojanje da se zbližite s novim okruženjem pomoći da se u njemu osjećate ugodnije.
Okružite se poznatim stvarima
Uljepšavanje novog životnog prostora poznatim ili sentimentalnim predmetima može olakšati prijelaz i ublažiti „šok” novog okruženja.
Podsjetnici na dom, kao što su fotografija, deka ili neki obiteljski predmet, mogu vam uvelike olakšati boravak u novoj sredini. Ti se predmeti često nazivaju „prijelaznim objektima“ jer daju osjećaj utjehe i bliskosti onome što vam nedostaje. Odaberite jedan ili više predmeta koji vas podsjećaju na dom i udobnost te ih držite pri ruci kad se osjećate loše.
Budite otvoreni za NOVE mogućnosti
Uspoređivanje nove sredine s onom starom kod kuće nije preporučljivo.
Nastojte to izbjegavati jer je sve drugačije! Što ste otvoreniji za NOVE stvari, manje će vam nedostajati STARE.
Pronađite načine da ostanete povezani
Održavanje kontakta s prijateljima i obitelji pomaže nam zadržati osjećaj povezanosti sa starom sredinom.
Razmislite o kreativnim načinima za održavanje kontakta s dragim i bliskim ljudima: od zakazivanja video ili običnih poziva do slanja pisama. Društvene mreže još su jedna opcija, iako često manje intimna i time manje ispunjujuća.
Planirajte posjete kući
Saznanje da imate zakazano putovanje kući može vas umiriti.
Planiranje unaprijed ima niz prednosti. Osim što umiruje, omogućuje vam i bolji fokus na vaše aktivnosti u novom okruženju. Također može spriječiti neplanirana, impulzivna putovanja kući te vas potaknuti da više uložite u svoj život u novom mjestu. Te posjete mogu biti opuštajuće, no važno je da vam ne postanu jedina okupacija.
Što ako NIŠTA od ovoga ne pomaže?
Ako primijetite da imate ozbiljnih poteškoća s prilagodbom ili da čežnja za domom ne popušta ni nakon 4–6 tjedana (što se smatra razumnim vremenom za snalaženje), možda bi bilo dobro o svemu razgovarati s nekim.
Neka od stanja i okolnosti koje treba pratiti:
- intenzivna ili produljena tuga/depresija;
- učestala nervoza ili socijalna anksioznost;
- niska energija ili motivacija;
- poteškoće sa spavanjem;
- promjena apetita (porast ili pad);
- dojam da vas „nije briga ni za što“;
- poteškoće u radu;
- sklonost drogama ili alkoholu;
- opsesivno razmišljanje o obitelji/prijateljima;
- znatno veći računi za telefon;
- stalna tuga ili nezadovoljstvo;
- osjećaj velike potrebe da se „vratite kući“;
- nedostatak zanimanja ili angažmana u novom okruženju.
Ako primijetite nešto od gore navedenog ili se jednostavno osjećate da se ne uspijevate prilagoditi, možda bi vrijedilo porazgovarati s nekim. Razgovor s prijateljima ili obitelji može biti dobar početak. Ipak, mislite li da vam treba nešto više, razmislite o terminu s psihoterapeutom ili savjetnikom.