Depresija je poremećaj raspoloženja, dok je anksioznost stanje osjećaja napetosti i nelagode.
Anksioznost se očituje mučnim i neugodnim iščekivanjem, strepnjom i neizvjesnošću. Uz anksioznost se javlja psihomotorni nemir i unutarnji nemir. Anksiozna osoba ima osjećaj da će joj se dogoditi nešto „strašno“ ili da će izgubiti kontrolu nad sobom. Kod anksioznosti ne postoji konkretna osoba ili objekt kojeg se osoba boji; ona predstavlja „lebdeći“ strah, odnosno strah od gubitka kontrole. Takva je osoba stalno u stanju pripravnosti i neprestano napeta. Često su prisutni panični napadi, posljedica nagomilanih stresova.
Depresija, s druge strane, predstavlja trajni osjećaj tuge, beznađa i bezvoljnosti. Osobe koje pate od depresije često plaču, nemaju želju ni volju za druženjem te mogu imati poteškoće s apetitom i spavanjem. Njihovo razmišljanje često je negativno i usporeno. Važno je napomenuti da ljudi depresiju mogu doživjeti različito – primjerice, 15-godišnjak neće ispoljavati iste simptome kao 50-godišnjak.
Ključna razlika između anksioznosti i depresije jest ta što je kod depresije dominantan gubitak interesa za svakodnevne životne aktivnosti, dok se anksiozna osoba bori s izazovima svakodnevnog života. Depresivna osoba osjeća sveobuhvatnu tugu i bezvoljnost, dok anksiozna osoba osjeća napetost i nelagodu.
Depresija i anksioznost mogu se javiti zajedno. Procjenjuje se da čak 70% osoba koje imaju jedan od tih poremećaja istodobno ispoljava i drugi. Depresija i anksioznost često se javljaju zajedno s drugim neurotskim poremećajima, poput fobija ili opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Također, mnoga psihosomatska oboljenja uzrokovana su pojavom anksioznosti i depresije.