Postoji važna razlika između zdravih emocija i psiholoških poremećaja. Ono što stvara zbrku jest to da se često osjećaj i poremećaj nazivaju istim ili sličnim imenima, pa je laicima teško razabrati radi li se o prolaznom stanju ili ozbiljnijem problemu.
Jedan je od problema to što su u svakodnevnom govoru određene emocije nazivane nazivima poremećaja. Tako će netko tko je tužan kazati da je „u depresiji“, a netko tko se jako naljuti može biti nazvan „histeričnim“ i slično.
Posebnu nedoumicu stvara osjećaj anksioznosti i anksiozni poremećaj. Anksioznost je emocija koju proživljavamo kad ocijenimo da su nam trenutne životne okolnosti veće od naših trenutnih sposobnosti. Što više situaciju doživljavamo zahtjevnom, a svoje vještine nedovoljno razvijenima, to će i anksioznost biti intenzivnija. Većina zdravih ljudi povremeno osjeća anksioznost, jer se svatko od nas zatekne u novim okolnostima koje ispituju naše kapacitete.
Nasuprot tomu, anksiozni poremećaj predstavlja dugotrajniji problem u psihičkom funkcioniranju. Uz osjećaj anksioznosti uključuje još niz drugih psiholoških i tjelesnih simptoma. Često se javljaju snažni osjećaji straha i panike, drhtanje ruku, znojenje, „knedla u grlu“, osjećaj grča u trbuhu, doživljaj kao da nestaje oslonac pod nogama, ubrzano lupanje srca, dojam kao da osoba nije prisutna, doživljaj da se sve odvija kao na pozornici i mnogi drugi simptomi.
Anksiozni poremećaj zahtijeva psihoterapiju, a često i primjenu lijekova. Ako je osoba motivirana za promjenu, moguće je relativno brzo i uspješno napraviti željene iskorake prema kvalitetnijem i ispunjenijem životu.
Autorica: Sanja Perković